Sve o rukometnom Euru: Tko je najveći favorit, dokle mogu ‘Kauboji’ dogurati i još mnogo toga

Postoje 24 muške reprezentacije koje žele nadmašiti sve i osvojiti titulu europskog rukometnog prvaka, ali na vrhu ima mjesta samo za jednu momčad. Svijet voli pobjednike, tako pjeva Indira iz Colonije. Prije dvije godine naslov je osvojila Španjolska, koja je u uzbudljivom finalu pobijedila naše „Kauboje“ rezultatom 20:22. Tko su sada favoriti rukometnog Eura 2022.? Prema PSK kladionici, daleko najveće šanse za osvajanjem trofeja idu na stranu Danske, a potom slijedi protivnici Hrvatske u prvom kolu, Francuska, kao i Španjolska, Švedska te domaćin jednog dijela natjecanja, Mađarska. Iako je moguće da će jedna od ovih momčadi doista postati pobjednik Eura, takvi su turniri uvijek pomalo nepredvidivi i uvijek postoji barem jedan autsajder koji će nastupiti iznenađujuće dobro.

Nitko kao Danci, Norvežani opasno podcijenjeni

Za domaćinstvo ovogodišnjeg rukometnog Eura tri su ponude bile na stolu – jedna od aktualnih svjetskih prvaka Danske i Švicarske, jedna iz Španjolske, Belgije i Francuske, te iz Mađarske i Slovačke. Posljednja se pokazala najboljom i od 13. siječnja do 30. siječnja ove dvije zemlje dom su najvažnijeg europskog rukometnog prvenstva.

Cijeli turnir podijeljen je u tri faze. Prvo, 24 momčadi izvučene su u šest skupina, a po dvije najbolje ekipe iz svake skupine prolaze u drugu grupnu fazu. Tamo je 12 momčadi podijeljeno u dvije skupine, a najbolje dvije ekipe iz svake skupine kvalificiraju se u nokaut-fazu koja uključuje dva polufinala, utakmicu za treće mjesto i, naravno, finale. Trećeplasirani iz svake skupine borit će se petu poziciju.

Koje su najnovije kvote za rukometni Euro? Kao što smo već spomenuli, postoji jedan glavni favorit i četiri koja mu mogu zaprijetiti te koje treba uzeti u obzir. Koeficijenti za rukometno Europsko prvenstvo vide Dansku kao momčad koja se najviše ističe. Ovisno o kladionici koju odaberete, kvote se kreću između 2 i 3, što je nisko u usporedbi s drugim momčadima. Koeficijenti za naslov Francuske su između 6 i 7, Španjolske i Švedske oko 7, a domaćina Mađarske između 8 i 10.

Međutim, postoje i neke sjajne ponude što se tiče reprezentacija koje ne ulaze u krug favorita. Tako za konačnu pobjedu Norveške možete dobiti 170 kuna za uloženih deset, što je odlično s obzirom da su Norvežane kladionice opasno podcijenile. Kvota za slavlje Njemačke je velikih 25, Slovenije 30, a Hrvatske čak 35. To nužno i ne treba biti loše za našu reprezentaciju jer ovako neće imati pritisak da moraju ostvariti veliki rezultat. Sjetimo se tamo Svjetskog prvenstva prošle godine u Egiptu kamo je Červarova ekipa otišla puna samopouzdanja pa doživjela debakl (poraz od Argentine, debakl od Danske, remi s Japanom, spašavanje „žive glave“ protiv Katara).

Polufinale se čini teško dostižnim

Hrvatsku rukometnu reprezentaciju očekuje jako težak zadatak u vidu dolaska do polufinala, faze natjecanja u kojem smo donedavno naviknuli gledati „Kauboje“ gotovo redovito. Zapala nas je nikad teža skupina – s najvećim protivnicima i mnogostrukim „krvnicima“ Francuzima, neugodnim susjedima Srbima, ali i više nego prolaznim Ukrajincima koji se čine kao „mačji kašalj“. Mnogima bi se na prvu činilo da nam predstoji borba za drugo mjesto u skupini, pogotovo zbog nedaća koje su pogodile našu reprezentaciju (ozljeda Šebetića, pozitivni nalazi Duvnjaka i Cindrića, neizvjesnost oko Karačića), ali valja naglasiti kako će Srbi nastupiti bez svog najvažnijeg pojedinca te jednog od najboljih rukometaša u posljednjih 20-ak godina, ako ne i više – Petra Nenadića.

Veliki je to izostanak za europske doprvake iz 2012. godine te bismo se protiv njih morali postaviti kao favoriti. Francuska se i dalje čini kao prevelik zalogaj, čak i unatoč njihovim problemima. Pogledajte samo ovu početnu sedmorku: Vincent Gerard – Dylan Nahi – Ludovic Fabregas – Valentin Porte – Nikola Karabatić – Kentin Mahe – Dika Mem (Melvyn Richardson). Fascinantno je da mogu složiti takvu postavu usprkos izostancima N’Guessana, Remilija i Luke Karabatića, ali i Elohima Prandija koji je izboden nožem na novogodišnjoj proslavi.

Dakle, ovdje vidimo Hrvatsku kao favorita za drugu poziciju, no to bi značilo da „Kauboji“ u drugi krug neće prenijeti niti jedan bod. Sad dolazimo do najvećeg problema na putu do polufinala: težak ždrijeb drugoga kruga. Hrvatska se nalazi u težem dijelu „kostura“, a u drugom krugu kao potencijalne suparnike već vidimo Dansku, Sloveniju, nabrijanog domaćina Mađarsku i Portugala (iako kladionice na njihovom mjestu preferiraju Island). Podsjećamo, moramo u tom jakom društvu (i Francuska je tu) biti među dvije najbolje reprezentacije ako se želimo dočepati posljednje faze turnira – prolaska među četiri najboljih na Starom kontinentu. Uglavnom, trebat će pružiti bolje igre nego protiv Rusije u pripremnim utakmicama u Osijeku.

Dopala nas je ta nesreća da se nalazimo u težem dijelu ždrijebu. Dovoljno je da pogledamo najizglednije kandidate za drugi krug u drugoj polovici „kostura“: Španjolska, Švedska, Norveška, Njemačka, Poljska i Rusija. Dapače, nisu niti to slabašni protivnici, no mišljenja smo kako bi se „Kauboji“ lakše nosili s navedenim reprezentacijama. Iz ove skupine drugoga kruga bit će posebno zanimljivo gledati borbu Španjolske, Norveške i Švedske, dok za preostale tri momčadi mislimo da će ih teško ugroziti.

EP u brojkama

Ovo će biti 15. Europsko prvenstvo po redu te 15. na kojem nastupa hrvatska reprezentacija. Podvig je to koji je vrijedan divljenja, još kad pogledamo da su osim nas na svakoj europskoj smotri bili još samo Španjolska i Francuska. Uoči Europskog prvenstva, EHF je složio zgodne statističke informacije vezane za nadolazeće prvenstvo koje kreće u četvrtak:

  • – 0 od 24 sudionika su debitanti
  • – 0 igrača je više puta bilo proglašeno za najboljeg strijelca Eura
  • – 1 domaćin dosada je osvojio zlato: Švedska 2002. godine
  • – 1 trener osvojio je zlato sa stranom državom: Dagur Sigurdsson s Islanda doveo je Njemačku do zlata 2016. godine
  • – 1 trener osvojio je EP sa ženskom (1994., 1996.) i s muškom reprezentacijama (2008., 2012.): Danac Ulrik Wilbek
  • – 1 trener četiri je puta osvojio EP: Bengt Johansson (Švedska / 1994., 1998., 2000. i 2002.)
  • – 1 najbolji strijelac EP-a osvojio je zlato na istom turniru: Lars Christiansen (Danska / 2008.)
  • – 2 trenera mogu postati prvi koji će osvojiti EP kao igrači i kao treneri: francuski izbornik Guillaume Gille osvojio je naslov igrajući za Francusku, a slovenski izbornik Ljubomir Vranješ slavio je igrajući za Švedsku
  • – 2 momčadi osvojile su europsko zlato na uzastopnim turnirima: Švedska (1998., 2000., 2002.) i Španjolska (2018., 2020.)
  • – 2 igrača više su puta bila MVP: Naš Ivano Balić (2004., 2006.) i Francuz Nikola Karabatić (2008., 2014.)
  • – 2 dvorane otvorene su u mjesecima prije EP-a: u Budimpešti i Szegedu
  • – 3 nacije sudjelovale su na svim završnim turnirima EP-a od 1994.: Hrvatska, Španjolska i Francuska
  • – 3 zemlje osvojile su cijeli set medalja (zlato, srebro, bronca): Njemačka, Danska i Španjolska
  • – 3 momčadi koje budu na vrhu ljestvice nakon EP-a izravno će se kvalificirati za sljedeći Euro 2024. u Njemačkoj
  • – 3 puta je češki igrač bio najbolji strijelac EP-a: Jan Filip (1998.), Filip Jicha (2010.) i Ondrej Zdrahala (2018.)
  • – 4 naslova rekord je koji drži Švedska (1994., 1998., 2000., 2002.), ispred Francuske koja ima tri (2006., 2010. i 2014.)
  • – 4 puta Španjolska je izgubila finale (1996., 1998., 2006., 2016.) prije nego što je konačno osvojila svoj prvi trofej 2018.; Hrvatska je izgubila sva tri finala u kojima je nastupila (2008., 2010., 2020.)
  • – 5 mjesta imaju status domaćina EP-a: Budimpešta, Szeged i Debrecen u Mađarskoj, te Bratislava i Košice u Slovačkoj
  • – 6 nacija osvojilo je zlato na prethodnih 14 turnira: Švedska (4), Francuska (3), Španjolska, Danska, Njemačka (po 2) i Rusija
  • – 7 različitih trenera osvojilo je zlato: Bengt Johansson (Šve / 4), Claude Onesta (Fra / 3), Ulrik Wilbek (Dan / 2), Jordi Ribera (Špa / 2), Vladimir Maksimov (Rus), Heiner Brand (Nje) i Dagur Sigurdsson (Isl / Nje)
  • – 8 medalja osvojila je Španjolska; slijede Danska i Hrvatska s po šest medalja
  • – 12 različitih nacija osvajalo je medalje: Švedska, Francuska, Španjolska, Danska, Njemačka, Rusija, Hrvatska, Srbija, Slovenija, SR Jugoslavija, Norveška i Island
  • – 18 sudačkih parova nominirano je za turnir
  • – 20 utakmica pobjednički je niz Njemačke u kvalifikacijama za EP
  • – 22 od 24 sudionika EP-a također su igrala na izdanju 2020.; Litva i Slovačka zamjenjuju Latviju i Švicarsku
  • – 63 utakmice odigrane na završnim turnirima EP-a od 2004. godine čine Nikolu Karabatića najboljim na ljestvici igrača s najviše nastupa
  • – 65 utakmica igrat će se na EP-u
  • – 65 golova koje je postigao jedan igrač je rekord koji je postavio Norvežanin Sander Sagosen 2020.; prethodni rekord bio je 61 gol velikoga Kirila Lazarov 2012. godine
  • – 288 golova na 11 uzastopnih eura od 2000. do 2020. čini Islanđanina Gudjona Valura Sigurdssona najboljim strijelcem svih vremena, ispred Francuza Nikole Karabatića s 264 gola

Ostavi komentar