Zaštita bregunica: Ključ u očuvanju prirode i smanjenju komaraca

Nakon nedavnih visokih vodostaja Mure, nezaobilazna tema postali su komarci. Najezda krvopija kojoj smo svi izloženi svakodnevno se probija na stranice tiskanih novina i internetskih portala.

Svaki dan općine i gradovi najavljuju špricanje, zamagljivanje, zaprašivanje ili koju već metodu smanjenja broja komaritosa. Jedni će najezdu pripisati klimatskim promjenama, drugi opet smatraju da u Međimurju još nije satrano dovoljno močvara pa komarci imaju poligon za razmnožavanje, trećima je svejedno, četvrti na toj invaziji zarađuju. Za pojedinca koji želi vrijeme provesti na otvorenom, bilo u prirodi bilo na svojem gruntu, problem je tu i biva sve izraženiji.

Kako je problem nastao?

Tijekom vječne borbe čovjeka protiv prirode, osim direktnih melioracija močvarnih staništa, prirodni tokovi nizinskih rijeka Mure i Drave pretvarani su od krivudavih (meandrirajućih) u pravocrtne. Pritom su prirodne obale učvršćivane teškim gromadama vapnenca ili popularno rečeno „betonirane“ kako rijeka više ne bi mogla derati obalu. To se i dan-danas naziva zaštitom od štetnog djelovanja vode. Prilikom tog učvršćivanja, zatvorena je mogućnost bregunicama, pčelaricama, vodomarima i još nekim pticama da u finim zemljanim nanosima uz rijeku (tzv. riparijska zona) izdube svoje rupe za gniježđenje.

Osim, dakle, što su isušene vjekovne močvare, betoniranjem obala ljudi su zaustavili (zapravo: poremetili) riječnu dinamiku stvaranja novih korita i odronjenih riječnih obala u kojima svoja gnijezda dube prirodni neprijatelji komaraca. Jer, suprotno onome što ste zapamtili iz gradiva osnovne škole, ne gnijezde sve ptice u krošnjama stabala. Neke ptice to čine na najčudnijim mogućim mjestima.

Danas, pedesetak godina nakon betoniranja riječnih obala, pitamo se i čudom čudimo otkud toliko komaraca. Iako odgovor nikad nije jednostavan, veliki dio otkriva se upravo u tim „zabetoniranim“ obalama gdje kolonije bregunica više ne mogu gnijezditi. Shodno tome, nema gnijezdećih parova koji dnevno tamane tisuće komaraca na mjestima gdje se ti komarci legu. Pa onda komarci navale prema naseljima, u naseljima žive birači koji zovu svog načelnika neka nešto poduzme, načelnik naruči zaprašivanje i riješi se tek 10 % problema (kako je pisano u izdanju ovih novina od 16. lipnja 2023.).

Što su bregunice?

Bregunice (lat. Riparia riparia) su najmanje predstavnice obitelji lastavica na našem području, gnijezde u cijeloj Europi i na Mediteranu, kao i dijelovima Sjeverne Amerike, a zimi sele na jug u Istočnu i Južnu Afriku, južnu Aziju i Južnu Ameriku. To su ptice nalik na lastavice i zapravo su njihove rodice. Za razliku od lastavica i piljaka koji gnijezde bliže ljudima, bregunice dube rupe u odronjenim riječnim obalama. Rupe budu duge i do metar, a na kraju rupe je proširenje u kojem polažu jaja i othranjuju ptiće. Ponovimo, poput lastavica, i bregunice su selice.

Par bregunica (Riparia riparia) u sezoni gniježđenja elimira na tisuće komaraca dnevno
Foto: Goran Šafarek

Razni autori iznose razne podatke o tome koliko komaraca istrijebi jedan par bregunica tijekom perioda gniježđenja odnosno kad hrane svoje mladunce, ali brojke se kreću od nekoliko tisuća do čak 10.000 komaraca dnevno. Da, dobro ste pročitali: jedan par bregunica dnevno može eliminirati do 10.000 komaraca!

Koliko insekticida treba jedno kućanstvo da eliminira 10.000 komaraca? Je li to uopće izvedivo? Koliko korisnih i nevinih kukaca strada u tom procesu špricanja? Kako kemijsko tretiranje komaraca u konačnici utječe na samog čovjeka? Zapita li se itko išta o tome?

Čuvajući bregunice čuvamo sebe

Svake godine, zasad samo na području Općine Nedelišće, organizira se akcija čišćenja obala za bregunice. Fizičkim radom uklanja se vegetacija koja obrasta odronjene obale, kako bi bregunice po dolasku u Međimurje mogle odmah izdubiti nove rupe i početi s gniježđenjem. Što biva s kolonijom tih ptica ako nema prikladnog staništa? Pomislili biste da će cijela kolonija bregunica odletjeti dalje i pronaći pogodno mjesto. Ali brus: čovjek je uzurpirao preko 75 % kopnenih staništa na ovom planetu, pa bregunice ne mogu naprosto otići na neko drugo mjesto, jer tog mjesta nema. I tako, iz godine u godinu, imamo sve manje bregunica i sve više komaraca.

E sad, svake godine tijekom akcije pripreme obale za gniježđenje bregunica dobivamo čudne poglede, pa čak i zajedljive komentare neupućenih. Istina, tih je komentara svake godine sve manje, ali ipak postoje. Kao da ljudi nisu dio prirode, kao da smo odvojeni od ekosustava u kojem živimo, kao da se nas sudbina bregunica i žaba ne tiče. Sve do trenutka kad se bumerang neznanja obije o naše glave. Tad se zapitamo, ali bude prekasno.

Pritom malotko, ako itko uopće, stvari promišlja drukčije. Recimo ovako: koliko bi lokalni proračuni uštedjeli na zaprašivanju komaraca kad bi te komarce reducirale bregunice? Kamo bi se ta lova mogla pametnije uložiti? Kako ja kao pojedinac mogu pomoći jednom paru bregunica, e da bi onda taj par pomogao eliminirati do 10.000 komaraca dnevno. Ma, da je samo stotinu komaraca dnevno, što ja kao ljudska jedinka mogu učiniti?!

Za početak, može se poosvjestiti činjenica da postoje učinkovitiji načini smanjenja broja komaraca od pukog zaprašivanja odraslih jedinki u naseljima. Naravno, ti načini moraju se prakticirati tijekom ključnih trenutaka u godini, kad kolonije bregunica na proljeće traže mjesto za gniježđenje, a ne u trenutku dok odrasli komarci već navale na toplokrvna tjelesa.

Ukratko, ključ je u zaštiti prirode, u donošenju politika koje će u obzir uzeti grijehe počinjene tijekom zadnjeg stoljeća iz pozicije neznanja, ali grijehe koje danas (iz pozicije znanja i razumijevanja) treba ispraviti tako da svi dijelovi jednadžbe budu ispravno posloženi. A kao i kod svake politike i strategije, nema pomaka bez akcije.

Zato, eto, svakog proljeća pripremamo stanište za dolazak selica bregunica u naše malo Međimurje. Možete se i dalje čudom čuditi ili pronaći prikladnu odronjenu obalu u svojoj općini uz Muru i Dravu, pa da zajedno za sljedeće proljeće uplaniramo akciju.

 

Autor: mr. sc. Siniša Golub, Međimurska priroda – Javna ustanova

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

49,208FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE