Umirovljenici dobivaju prvo ovogodišnje usklađivanje mirovina od siječnja, piše mirovina.hr. Mirovine se usklađuju dvaput godišnje prema kretanjima prosječne plaće i cijena u prethodnom polugodištu.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je podatke o prosječnim plaćama za studeni (neto 1.366 i bruto 1.900 eura). Prema mjesečnim podacima DZS-a, potrošačke cijene su u drugom polugodištu 2024. u odnosu na prvo polugodište 2024. rasle 1,7 posto, a bruto plaće (bez prosinca) za 3,4 posto.
16 eura više na prosječnu mirovinu
Prema sadašnjoj formuli u omjeru 70:30 postotak usklađivanja trebao bi iznositi 2,89 posto, izračunao je preliminarno mirovinski analitičar Željko Šemper. Na prosječnu mirovinu svih umirovljenika od 553,58 eura to bi povećanje sada iznosilo 16 eura.
– Da je Vlada poštivala obećanje i realizirala dogovor od 29. studenog 2023. na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe o izmjeni formule s 70:30 na 85:15, sada bi postotak usklađivanja bio 3,15 posto, a povećanje bi iznosilo 17,44 eura, dakle samo 1,44 eura više! Sada se vidi da ta izmjena i ti mizerni iznosi nisu nikakvo epohalno povećanje mirovina, da su to samo ‘mrvice’ čije najave uvijek služe kao ‘mamac’ uoči nekih izbora. Za takvu minornu izmjenu zaista ne treba biti javne rasprave i dva čitanja u Saboru. Iz ovog se izračuna vidi, da ništa bolje umirovljenici ne mogu očekivati ni za usklađivanje 1. srpnja, kada će u primjeni vjerojatno biti omjer 85:15, upozorava Željko Šemper za mirovina.hr.
Pravednije usklađivanje mirovina
– Ovih dana stiglo je i mišljenje Europske komisije od Odbora za socijalnu sigurnost, u kojem se govori o potrebi osiguranja odgovarajuće i održive mirovine, o pravednijem modelu usklađivanja mirovina, kao i povećanju neoporezivog dijela mirovine. Premijer se hvali o najvećem rastu BDP-a u EU, a na Eurostatu stoji najniži udio hrvatskih mirovina u plaći na dnu EU! Ovakvim usklađivanjem naše mirovine stalno gube bitku s plaćama, posebno s inflacijom i preskupom hranom. Čak ni usklađivanje samo prema jednom, povoljnijem parametru (100:0) ne bi puno značilo, jer to bi samo zaustavilo stvaranje razlike između mirovina i plaća. Za smanjenje razlika potrebne su dodatne mjere i odluke Vlade koja, kako vidimo, nema empatije za umirovljenike i njihove probleme. Daje samo obećanja mrvica na dugom štapu i na duži rok, koje ništa ne znače za umirovljenike, zaključuje Željko Šemper.
