Badnja večer u Hrvatskoj donosi posebnu atmosferu ispunjenu mirisima posnih jela, toplinom obiteljskog okupljanja i iščekivanjem Božića. A što se jede u različitim krajevima Hrvatske?
Prema Nacionalu, u Slavoniji se Badnjak započinje doručkom koji uključuje medicu i posna jela. Prema tradiciji, ništa se ne jede do večere, koja je bogata, ali također posna. U posljednje vrijeme, na ručku sve češće nalazimo fiš paprikaš ili jela od slatkovodnih riba poput pastrve, soma i šarana. Posebno mjesto zauzima šaran pripremljen na rašljama, tradicionalni slavonski specijalitet.
U središnjoj Hrvatskoj riblja jela dominiraju badnjim stolom, a najčešće se poslužuju slatkovodne ribe u kombinaciji s raznim salatama poput grah salate ili popularne francuske salate.
Zagrebački Badnjak također se obilježava ribljim jelima. Na blagdanskom meniju često su morske i slatkovodne ribe, kao i lignje, pripremljene na različite načine – pečene, punjene ili u obliku rižota. Salate, bilo da su od graha, kupusa ili francuske, često prate glavno jelo.
U Istri i na Kvarneru, osim morskih riba, tradicionalno se pripremaju bakalar ili riblje juhe. Tjestenina ima posebnu ulogu, poslužuje se u raznim oblicima, ali uvijek bez mesa. Među posnim istarskim jelima izdvajaju se maneštra sa slanutkom, domaća tjestenina poznata kao posutice i broskva na padelu, jelo od dinstanog zelenja s krumpirom.
Na blagdanskim stolovima u Lici prevladava morska riba, dok je u Dalmaciji nezaobilazan bakalar, obično pripremljen „na bijelo“ s krumpirom, začinima i vinom.
