Svjetski dan intelektualnog vlasništva, koji se svake godine obilježava 26. travnja, ove je godine posvećen glazbi – univerzalnom jeziku koji nas spaja, pokreće i definira trenutke našeg života. No iza svakog tona, stiha i ritma krije se rad, znanje i trud ljudi koji rijetko dobivaju prostor u fokusu javnosti: autora, skladatelja, producenata, izumitelja tehnologija.
Ove godine, pod sloganom “Osjeti ritam intelektualnog vlasništva”, Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) podsjeća da glazba, kao i svaka druga umjetnička i inovacijska djelatnost, opstaje i razvija se zahvaljujući zaštiti intelektualnog vlasništva – autorskim pravima, patentima i žigovima.
Tko stoji iza tvoje playliste?
Streaming servisi, algoritmi, aplikacije, pametni zvučnici – sve što čini tvoje glazbeno iskustvo stvarnijim, postoji jer su negdje, netko i nešto bili zaštićeni: pjesma, ideja, softver, dizajn. Intelektualno vlasništvo nije birokratski izraz, već ključan alat kojim umjetnici i inovatori dobivaju mogućnost da žive od svog rada – i da stvaraju još.
Glazbeni hit koji danas sviraš na putu do posla nije nastao slučajno. I ne bi mogao ni postojati – da nema prava koja štite autora, izvođača, producenta, kao i tvrtku koja je razvila alat na kojem taj hit reproduciraš.
Inovacija nije luksuz – ona je standard
Zaštita ideja nije privilegija velikih. Upravo suprotno – to je osnovni alat za male poduzetnike, mlade glazbenike i kreativce koji žele plasirati svoj rad, bez straha da će im ideju netko jednostavno “preuzeti”. Kada štitimo intelektualno vlasništvo, štitimo i budućnost kulture, znanosti, medija i gospodarstva.
U svijetu u kojem se sadržaj može kopirati u sekundi, ali ga je potrebno stvarati godinama, poštivanje prava znači poštivanje ljudi.
5 zanimljivosti o intelektualnom vlasništvu koje vjerojatno niste znali
-
Happy Birthday nije bilo besplatno za korištenje do 2016.
Jedna od najpoznatijih pjesama na svijetu desetljećima je bila pod zaštitom autorskih prava. Tek 2016. godine pravno je potvrđeno da je zapravo u javnom vlasništvu. -
Autorsko pravo na pjesmu traje 70 godina nakon smrti autora.
Tek nakon isteka tog roka, djelo prelazi u javno vlasništvo i može se slobodno koristiti bez naknade. -
Spotify plaća autore po streamu – ali to nije ni blizu cijene kave.
Za jedan stream pjesme, autor u prosjeku zaradi manje od 0,005 eura. Zbog toga prava i distribucija prihoda postaju ključna tema u glazbenoj industriji. -
Najstariji poznati patent datira iz 1421. godine.
Izdala ga je Republika Firenca za uređaj za prijevoz mramora – pokazatelj koliko dugo svijet pokušava zaštititi ideje. -
Remiksi i mash-upovi su zakonski siva zona.
Iako su popularni na društvenim mrežama, mnogi se objavljuju bez odobrenja nositelja prava, što tehnički znači – kršenje autorskog zakona.
Poruka za 26. travnja
Ovaj dan nije stvoren za birokrate, odvjetnike i uredske spise. On je namijenjen svima koji stvaraju, interpretiraju, investiraju, komponiraju, programiraju, dizajniraju – i svima koji te sadržaje konzumiraju. Dakle, svima nama.
Glazba nas svakodnevno nadahnjuje, motivira, liječi.
Zato je najmanje što možemo učiniti – poštovati ljude koji je stvaraju.
Kotoriba, kolijevka željeznice: Prije 165 godina otvorena prva pruga u današnjoj Hrvatskoj
