Demograf Tado Jurić upozorava kako će migracije znatno promijeniti Hrvatsku, jer sve više ukrajinskih izbjeglica, tražitelja azila i stranih radnika izražava želju da u njoj ostane trajno, piše HRT.
Istraživanje pokazuje da čak 69 % Ukrajinaca i 81 % tražitelja azila želi živjeti u Hrvatskoj najmanje idućih pet godina, a gotovo svi bi podnijeli zahtjev za hrvatsko državljanstvo čim steknu uvjete. Ukupno bi više od 110.000 osoba iz tih skupina potencijalno moglo sudjelovati na tržištu rada. Međutim, ne zna se koliko ih doista radi, a mnogi žive u različitim uvjetima – Ukrajinci uglavnom u privatnom smještaju, dok tražitelji azila češće borave u prihvatnim centrima.
Razlike postoje i u percepciji života u Hrvatskoj: većina Ukrajinaca smatra da se hrvatski način života ne razlikuje bitno od onoga u Ukrajini, dok tražitelji azila, većinom iz Azije i Afrike, doživljavaju veći kulturološki jaz. Premda se većina osjeća dobrodošlo, dio ispitanika prijavio je osjećaj iskorištavanja na radnom mjestu – 14 % među Ukrajincima i 33 % među tražiteljima azila.
U istraživanju se također navodi da Hrvatska bilježi najbrži rast useljenika iz trećih zemalja među članicama EU-a. Dok Slovenija ima tri posto takvih radnika, u Hrvatskoj ih je čak polovica. Po glavi stanovnika, Hrvatska uvozi čak 25 puta više stranih radnika iz trećih zemalja od Njemačke
