Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen jučer se sastala s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom zbog mađarskog protivljenja zajedničkom embargu Unije na rusku naftu. Von der Leyen je nakon sastanka rekla da je ostvaren napredak i da su razjašnjena neka pitanja s Orbanom.
“Napredovali smo, no još ima posla”, dodala je, što zapravo znači da još uvijek nije postignut nikakav konkretan dogovor s Mađarskom.
Ta zemlja svoj pristanak na šesti europski paket sankcija Moskvi uvjetuje jamstvima da će imati osiguranu dobavu energenata ako se uvede embargo na kupnju ruske nafte.
Iako su Njemačka i druge tradicionalno kolebljive članice sada krenule u smjeru naftnog embarga protiv Rusije, Mađarska i dalje odgađa odluku, koristeći argumente koji su, koliko zapaljivi, toliko i smiješni, piše Politico u svojoj najnovijoj analizi.
‘Oni koji imaju more i luke mogu dovoziti naftu tankerima’, rekao je mađarski premijer Viktor Orban u intervjuu za radio Kossuth prošlog tjedna, prenosi Jutarnji list.
‘Da nam to nisu oduzeli’, dodao je, misleći na dalmatinsku obalu, koja je nekada bila dio Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, a danas dio samostalne Hrvatske i članice EU, ‘imali bismo i luku’.
Ovo nije prvi put da se Mađarska našla u sukobu s ostatkom EU-a. Od vladavine prava do prava homoseksualaca, politike azila i odnosa s Kinom, Orban ima naviku prkositi europskom konsenzusu.
No ovoga puta je stvar drugačija.
Za početak, tu je veličina problema. Rat Rusije protiv Ukrajine nije samo još jedno pitanje podjela. To narušava najosnovnije načelo europskog političkog poretka: da se nacionalne granice ne mogu mijenjati silom i da bez obzira na njihovu veličinu, nacije nemaju moć veta nad vanjskopolitičkim izborima svojih susjeda.
