Afrička svinjska kuga, zarazna je bolest koja se trenutno promatra kroz prizmu najveće prijetnje svinjogojstvu Republike Hrvatske, populaciji divljih svinja i okoliša ali i kao veliki problem u cijeloj Europskoj uniji zbog činjenice da se bolest nezaustavljivo širi Europom. Tijekom 2018. godine u EU prijavljeno je 5.403 slučajeva te bolesti kod divljih svinja a ove godine potvrđeno je već 600 novih slučajeva.
– Bolest se prirodno kod divljih svinja ne širi tako brzo, objasnio nam je Marijan Glavina, voditelj čakovečke Ispostave Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane. Zarazu i njeno širenje, svojim uplitanjem i nemarom, ubrzava ljudski faktor, tj. čovjek.
Međimurski lovci najbolje pripremljeni za afričku kugu
Kako afrička svinjska kuga, još uvijek nije potvrđena u našoj zemlji, ministarstvo poljoprivrede sve svoje aktivnosti usmjerava na prevenciju i nadzor populacije domaćih i divljih svinja. Drugim riječima, uzgajivačima svinja i lovcima poslan je naputak o pridržavanju visokih razina biosigurnosti na farmama i lovištima.
– Našim lovcima, između ostaloga, održao sam predavanje na tu temu, rekao nam je, Marijan Glavina te ih upoznao sa samom bolešću i situacijom u Europi. Mogu sa sigurnošću potvrditi kako su međimurski lovci po tom pitanju, najbolje pripremljeni u Hrvatskoj.
Između ostaloga,naši lovci ne smiju odlaziti u lov na područja gdje je bolest prisutna a ukoliko pak na naše područje dolaze strani lovci, vodi se stroga evidencija koja uključuje podatke o lovcu, njegovu mjestu stanovanja te vremenu dolaska i odlaska.
– Svaki lovac koji odlazi u lov ili obavlja bilo kakvu drugu aktivnost u lovištu, poput nadzora lovišta, hranjenje i brojenje divljači, mora paziti da u lovište ulazi s čistom i dezinficiranom obućom a mora dezinficirati i kotače vozila prilikom ulaska, odnosno izlaska iz lovišta, naglašava pak, Mladen Lacković, tajnik Lovačkog saveza Međimurske županije.
Oko 200 divljih svinja šeće Međimurjem
Mjera pak kojom se misli spriječiti eventualno izbijanje bolesti i koja je posebno odjeknula u javnosti je smanjenje brojnog stanja populacije divlje svinje u lovištima na području cijele Hrvatske. Drugim riječima, ministarstvo poljoprivrede izdalo je naredbu kojom se populacija divljih svinja mora smanjiti na 50% matičnog fonda, odnosno na biološki minimum.
– Što je rjeđa populacija divljih svinja, manja je i vjerojatnost izbijanja i širenja bolesti, ističe Marijan Glavina.
Prema podacima naših lovačkih društava, na kraju 2018. godine, na području Međimurja, izbrojeno je oko 200 divljih svinja. Najviše ih ima u donjem Međimurju, odnosno na potezu od Podturna, uz rijeku Muru pa sve do njenog ušća u Dravu kod Legrada. Radi se uglavnom o uskom i dugačkom području zaštićene i netaknute prirode u kojem divlje svinje imaju obilje hrane i nitko ih ne dira. Istina, iako se to područje, poznatije i kao Veliki Pažut, nalazi s naše strane rijeke, katastarski većim dijelom, pripada Legradu i susjednoj Koprivničko-križevačkoj županiji.
Dnevno mogu prijeći i 50 km
– Divlje svinje nije tako jednostavno izbrojiti, ističe Danijel Dolenčić, predsjednik LD Jarebica iz Kotoribe, društva na čijem području se nalazi i najveći broj te divljači. Nije to ograđeni prostor i zaštićena farma na kojoj je životinjama ograničen prostor kretanja. Naprotiv, divlje svinje su stalno u pokretu i dnevno mogu prijeći i do 50 km, idu iz lovišta do lovišta, iz jedne županije do druge. Isto tako, prelaze i granicu s Mađarskom. Naime, iako postoji žica, divljač uvijek pronađe rupu kroz koju se provuče.
Jednom riječu, broj divljih svinja, temelji se na procjenama, koje ipak ne odskaču puno od stvarnog stanja.
S druge strane, po Zakonu, svako lovačko društvo mora brinuti o svom matičnom fondu životinja i održavati ga na propisanom broju, višak odstrijeliti a manjak pokušati nadoknaditi. Shodno tome, najveći matični fond divljih svinja ima LD Kotoriba i to 24, slijedi Domašinec sa 18, Dekanovec 16, Donji Kraljevec-Goričan 12 koliko ima i Mala Subotica dok je broj divljih svinja u ostalim društvima kreće od 2-4 jedinke. Veprova jedino nema na području lovišta Čakovec II i III. I sad bi po naredbi ministarstva, svako lovačko društvo, njihovu populaciju trebalo smanjiti na pola.
– Svako lovačko društvo, procijenit će za sebe, kako će i na koji način provesti tu naredbu, objasnio je dalje, Danijel Dolenčić. Mogu samo sa sigurnošću reći, kako neće biti organizirane hajke i “streljačkog odreda” koji će pucati na sve strane. Odstrel će se obavljati u okviru normalnog lova i to tijekom cijele godine budući da za tu vrstu divljači nema lovostaja.
Nema pucanja na veprove u blizini naših naselja
U cilju smanjenja populacije divljih svinja, lovcima su dopuštene mjere koje su do sada bile zabranjene. Tako između ostaloga, mogu koristiti noćne ciljnike na “čeki” gdje je najlakše predvidjeti da će se životinja naći i sami time je naciljati, smiju pucati u blizini naseljenih mjesta, pa čak i na ženke s mladuncima.
– Ne vjerujem da će to itko od naših lovaca iskoristiti, naglašava Danijel Dolenčić. Prije svega jer se u lovu na divlje svinje (termin krmača lovci koristi za ženku a vepar za mužjaka) koristi karabin ili glatka cijev sa kuglom koja ima domet od stotinu i više metara pa nema šanse da lovcu pucaju u blizini naselja. Ne znam koji bi predsjednik LD odobrio, a lovac prihvatio naredbu pucanja na ženku s mladuncima. Sumnjam da će se, barem u Međimurju, ispoštivati naredba u potpunosti jer je to, u principu zbog prirode životnog ciklusa svinja, nemoguće ostvariti.
Lovci su i do sada, krv ubijenih divljih svinja morali, u ovlaštenom laboratoriju, testirati na određene bolesti, poput trihineloze, obične svinjske kuge a sada će i za afričku kugu.
