Prijelomna vijest: Njemačka i Mađarska protiv embarga na uvoz energenata iz Rusije!

Ponedjeljak, 7. ožujak 2022. – Donosimo dnevni pregled ratnih događanja u Ukrajini našeg novinara Josipa Šimunka: 

Njemački kancelar Olaf Scholz je na sastanku svojeg sigurnosnog kabineta u ponedjeljak odbio pozive na zabranu uvoza ruskog plina i nafte. Vijest je prenio i britanski The Guardian. Odmah nakon toga cijena nafte i plina su znatno pale. Zbog planova Zapada (čitaj Amerike) da se uvede embargo na plin i naftu iz Rusije, cijene su eksplodirale, a to je dovelo građane Europe i Njemačke u težak položaj, kaže Sholz.

> Rat u u Ukrajini – 6. ožujak 2022. 

U ponedjeljak je cijena nafte Brent već dosegla 135 dolara, a plina 4000 dolara za kubni metar. Nakon intervencije Scholza i Orbana da će i dalje uvoziti ruski plin i naftu, cijene su pale na 121 dolar za naftu, što je također visoka cijena, te na oko 2600 dolara za kubni metar plina.

Mađarski premijer Viktor Orban je potpisao ukaz zabrane dostave bilo kakvog oružja u Ukrajinu iz Mađarske, a ministar financija Mađarske najavio da Mađarska neće podržati sankcije protiv Rusije u energetskom sektoru, smatrajući da je forinta već sada velika žrtva Bruxellesa. Rečeno je: – Onaj tko traži proširenje sankcija, želi da mađarski narod plati cijenu rata“.  Ovo je prvo veće neslaganje između članica EU i Amerike od početka agresije.

Prijelomna vijest: Vodstvo Ukrajine predlaže ne-NATO status 

Jedan od prijelomnih trenutaka rata u Ukrajini dogodio se u noći između nedjelje i ponedjeljka. Prema informacijama iz Ukrajine, vodstvo je spremno prihvatiti takozvani ne-NATO status kao dio pregovora o miru. Čini se da je vodstvo Ukrajine i predsjednik Zelenskij postalo uvjereno da zemlje NATO saveza nisu spremne pregovarati o članstvu Ukrajine, barem ne u roku od 5 do 10 godina, pa se izlaz vidi u takozvanom ne-NATO statusu. To je status koji SAD dodjeljuje pojedinim bliskim državama koje nemaju strateške odnose sa oružanim snagama SAD i nisu članice NATO saveza. To znači da njihov status ne uključuje dogovor o zajedničkoj obrani sa SAD-om, no prednost je mogućnost nekog oblika financijske suradnje koje nisu dostupne drugim zemljama, koje nisu u obrambenom NATO savezu.

Za takav status Ukrajina je spremna zatražiti garancije najvažnijih država svijeta: SAD, Kine, Velike Britanije, Njemačke, Francuske i drugih. Kad je riječ o teritoriji zemlje, tu je Ukrajina čvrsta i ne popušta.

Podsjećamo da je ruski predsjednik Putin započeo rat upravo zbog toga jer je smatrao da je ukrajinsko članstvo u NATO savezu agresija na Rusiju. Hoće li prijedlog ne-NATO statusa omekšati poziciju Putina ne zna se, no čini se barem po današnjem danu pregovori ipak daju neke rezultate.  U stvari nije jasno hoće li Putin taj prijedlog shvatiti kao mogućnost za pregovore ili kao slabost Ukrajine, što bi onda značilo još jače napade.

Dvanaesti dan rata: Rusi žure, tenkovske kolone napreduju 

Dvanaesti je dan agresije Rusije na Ukrajinu. Treći krug pregovora između Ukrajine i Rusije započeo je danas u ponedjeljak 7. ožujka u 15 sati i potrajao je do večeri. Prema ukrajinskim izvorima, postignut je „blagi napredak“ u pogledu humanitarnih koridora.

S druge strane Rusija je ponovila svoje uvjete: želi se da Ukrajina odustane od NATO-a te da prizna neovisnost odmetnutih republika Lugansk i Donjeck, da prizna Krim kao ruski teritorij i da prestane s vojnim djelovanjima. Više se ne spominju nacisti.  Prema dosadašnjem iskustvu, humanitarni koridori se zasad ne poštuju, i rat traje i dalje, očekuje se da će u utorak biti otvoren barem dio koridora za građane.

U međuvremenu ruska vojska žuri i zauzima nove prostore jer je do rasputice preostalo malo vremena. Čini se da ciljaju na zauzimanje energetskih objekata, kako bi time kontrolirali gradove.

Usprkos pozivu predsjednika Zelenskog, NATO i dalje ne želi stvaranje zone zabrane leta iznad Ukrajine jer bi do dovelo do direktnog sukoba, dok je Poljska donijela novu odluku, da ipak ne šalje svoje zrakoplove u Ukrajinu.

Vodstvo Europske unije suglasno je da od Komisije zatraži mišljenje o zahtjevu za članstvo u EU Ukrajine, Gruzije i Moldavije. Riječ je o dugotrajnom postupku, pitanje je može li se to ubrzati.

Diplomacija Istoka i Zapada se konačno malo pokrenula, a došlo je i malog popuštanja na obje zaraćene strane, kako Ukrajine tako i Rusije. Ono što je sigurno je da rat neće stati sutra.

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

49,208FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE