16.7 C
Čakovec
Petak, 29 ožujka, 2024

Predatorskim vrstama kukaca protiv štetnika u plastenicima

Ovogodišnja blaga zima bila je blagonaklona spram naših povrćara koji se bave uzgojem povrća u zaštićenim prostorima. Shodno tome, plastenici i staklenici prepuni su glavica i sve popularnijih “baby” salata, špinata, blitve, luka i poriluka, rotkvica…. No, isto tako, sve se zeleni i od presadnica ljetnih vrsta koje samo čekaju prvo slobodno mjesto na gredici. Drugim riječima, za povrćare nema predaha, već kako se skida jedna kultura tako se sije ili presađuje druga. Da je tome tako, svjedoči i Sanja Đurasek iz Celina koja doslovno trči po svojih tisuće kvadrata što otvorenog, što zatvorenog prostora pod povrćem.

-Trenutno intenzivno beremo salate svih vrsta, objasnila nam je naša povrtlarka Sanja. Zasadili smo 4 vrste krupnih sorata poput kristalki i puterica te nekoliko vrsta tzv. baby salata. Naime, danas jako dobro idu vrste poput rikule, matovilca, a za salatu se može koristiti i špinat te blitva. Ove sezone, po prvi smo puta zasijali i azijski mix, mješavinu biljaka kako za salatu tako i za fina variva.

Njezini plastenici zimi se zelene od lisnatog povrća, dok se ljeti pune paprikom i rajčicom. Naravno, kao zaljubljenik u bilje, Sanja ima začinsko bilje i to od peršina, celera, kadulje, estragona, majčine dušice, timijana, mažurana, pa nadalje.

Upotreba pesticida svedena na minimum

Kako se život zna često poigrati s ljudskim sudbinama, Sanja je sa svojom obitelji, sasvim slučajno završila u povrtlarstvu. Ljubav nju je iz Svetog Petra Čvrsteca kraj Križevaca dovela u Međimurje, u Celine gdje je iglu i konac, zamijenila radom u zemlji. Višegodišnjim radom, mukom i trudom, obitelj je kroz 12 godina bavljenja povrćarstvom  uglavnom, metodom pokušaja i promašaja stekla zavidno iskustvo.

-Plastenici su grijani i pod navodnjavanjem. Shvatili smo kako nam je salate najbolje sijati na gredice pokrivene folijom, ističe Sanja. Time, ne samo što štedimo vodu i ne moramo se boriti s korovom, glavice salate su čišće i ne napadaju nju tako bolesti. Naime, folija sprečava prodor vlage ispod gustog lisnatog sklopa listova salate od kojih i najčešće kreću bolesti i gnjiloća.

Čak su i uporabu kemijskih sredstava u zaštiti od bolesti i štetnika sveli na minimum. S jedne strane, zbog čestog tretiranja, primjerice, štetnici su postali rezistentni na pojedine insekticide, pa su se na tržištu stalno pojavljivali neki novi što je u jednu ruku, bilo i teško pratiti.

-S druge strane, objasnila je Sanja, ulaskom u EU postrožili su se mnogi kriteriji tako da je i dio postojećih sredstava nestao s tržišta, a pojavila su se neka nova, puno blaža, pa čak kažu i neučinkovita.  

Problem je predstavljala i karenca, pa su morali dobro pratiti propisani najkraći rok koji mora proći od posljednje primjene kemijskog sredstva za zaštitu bilja do berbe. Tretiranjem se ubija i tlo.

Biološka zaštita povrća uz pomoć predatora

-Uostalom, kaže, nije bila nezanemariva ni cijena samih tih proizvoda. Stoga smo počeli u plastenike uvoditi i predatore, prije svega u borbi protiv tripsa na paprici. Radi se o malom insektu, veličine 1-2 mm koji naseljava najmlađe i najsočnije dijelove biljke (listove, cvjetove i plodiće). I ne samo da radi direktne štete, tripsi su prenosioci i bolesti s jedne biljke na drugu.

A predatori su, kako im i samo ime govori, mali insekti koji se puštaju u zatvoreni prostor, odnosno u plastenik gdje se hrane ličinkama tripsa. Na taj način, umjetno stvaraju i biološku ravnotežu te sprečavaju štetnike u počinjenju ekonomski značajnije štete.

-S obzirom da trips godišnje razvija od 12-15 generacija, trebali smo stalno biti na oprezu, pratiti i neprestano prskati. Ovako smo problem gotovo pa riješili. Ponukani dobrim iskustvima, ove sezone namjeravamo kupiti i predatore koji će uništavati štitastog moljca na rajčici. Upotreba predatora tako u potpunosti eliminira prskanje jer bi se tretiranjem uništili i oni sami. Naravno, svi ti kukci-predatori, kupuju se kod nas, ali od ovlaštenih distributera koji ih uvoze, jer kod nas se njihov uzgoj, nikome ne isplati.

Nikome se ne isplati ni uzgoj bumbara za oprašivanje, koje obitelj također kupuje.

-Već godinama u našim plastenicima koristimo i bumbare. Obično kupimo košnicu od 60 radilica što stoji oko 500 kuna i to je nam je dovoljno. Životni vijek im je od 4-6 tjedana, taman za sezonu oprašivanja.

Svašta su već isprobali

Kao i sve, tako se i povrtlarstvo razvija i mijenja. Promjene su vidljive u načinu proizvodnje i prodoru novih tehnologija, uporabi pesticida, ali i prilagođavanju klimatskim promjenama te zahtjevima tržišta.

-Svašta smo već isprobali  i još budemo, sa smijehom nam je objasnila Sanja. Cijepimo rajčicu na kupljenu podlogu već godinama, probali smo i papriku te krastavce. Učimo, improviziramo, griješimo i uspijevamo, drugačije ne ide.

A kako pak salata ovih dana ide s gredica, teren se polako priprema za papriku, rajčicu, mahune……

 

plastenik 11
Plastenici u Celinama prepuni su salata

 

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

43,705FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE