Problemom stvaranja i ne iskorištavanja otpada svih vrsta pa tako i biootpada naša je svakodnevica. Nekad se taj otpad spaljivao na poljima i u dvorištima i to se smatralo prikladnim rješenjem i nitko dalje nije ništa pitao. No, danas se zbog razvoja tehnologije, edukacije stanovništva o mogućim problemima spaljivanja otpada, eventualnim požarima i mogućnosti njegovog ponovnog iskorištavanja razmatraju druga rješenja. Spaljivanje tako više ne predstavlja prikladan način zbrinjavanja pa se kao drugo rješenje javlja proizvodnja bioplina. Doda li se svemu tome i činjenica da smo svjedoci klimatskih promjena uz porast temperature koje značajno utječu na našu svakodnevicu tim više je naglašena potreba iskorištavanja otpada i okretanju alternativnim izvorima energije.
Jedinstveno bioplinsko postrojenje
Nakon devet mjeseci probnog rada, u siječnju ove godine u Kotoribi je i službeno otvoreno bioplinsko postrojenje, prvo takve vrste u Međimurju. Radi se o postrojenju koje iz stajskog gnoja te kukuruzne silaže proizvodi bioplin za potrebe vlastitog postrojenja, a višak prodaje. Dakle bioplinsko je postrojenje održivo postrojenje koje iskorištava gnoj kao jednu vrstu otpada za dobivanje električne, ali i toplinske energije. Proizvodnja bioplina proces je kojim se obrađuju životinjski izmet i ostale vrste organskog otpada te se pretvaraju u obnovljivu energiju.
Tvrtka EKO KOTOR d.o.o. s namjerom ulaganja u obnovljive izvore energije i proizvodnju hrane u tu je svrhu kupila 220.000 m2 poljoprivrednog zemljišta te izgradila moderno postrojenje. Naravno, put od ishođenja raznih dozvola, prije svega studije utjecaja na okoliš te objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, lokacijske te pravomoćne građevinske dozvole nije bio lagan već dug i mukotrpan, doznajemo od direktora Daria Friščića.
– Postrojenje je koncipirano kao objekt za proizvodnju električne energije snage 0,99 MW iz bioplina sa svom potrebnom infrastrukturom. Već smo krenuli i u izgradnju 15 peradarnika s više od 20 pratećih objekata i povećanje s 1 MW-a na 2 MW-a električne energije, kaže Dario.
Uz to, planira se i izgradnja solarne elektrane i uzgajalište riba. Cjelokupna vrijednost projekta kreće se oko 190 milijuna kuna s time da je dio financiran kreditom od oko 65 milijuna kuna, a povratak investicije očekuje se kroz nekoliko godina.
Osnovna sirovina pileći gnoj i kukuruzna silaža
Bioplinska postrojenja građevine su u kojima se odvijaju procesi dobivanja bioplina i to u zatvorenom prostoru u kojem se ulazne sirovine fermentiraju. Drugim riječima, bioplin se proizvodi u zatvorenom prostoru gdje nema kisika, a može se dobiti iz različitih sirovina kao što su: gnoj, nusproizvodi iz poljoprivrede, razgradivi organski otpad iz prehrambene industrije, organski komunalni otpad, mulj, otpadna hrana iz restorana. Zbog različitih vrsta sirovina koje se mogu upotrijebiti, postoje različite vrste bioplinskih postrojenja. Postoje poljoprivredna bioplinska postrojenja, postrojenja za obradu otpadnih voda, obradu komunalnog otpada i slično.
– Poljoprivredno bioplinsko postrojenje koristi gnoj, ostatke poljoprivrede (kukuruz, djetelinu, travu i sl.) i otpad iz prehrambene industrije (pšeničnu posiju), objasnio je direktor Friščić. Prema tome ovo se postrojenje ubraja u poljoprivredno bioplinsko postrojenje. Osnovna je sirovina koja se koristi gnoj i zbog toga je važno da se tijekom godine osiguraju njegove dovoljne količine. Postrojenje je udaljeno od kuća zbog mogućih povremenih neugodnih mirisa i povećanog prometa izazvanog prijevozom sirovina do postrojenja. Bioplinska postrojenja smanjuju količine otpada jer se on iskorištava za proizvodnju energije umjesto da se baca ili da stoji neiskorišten. Jedan dio proizvedene energije i toplinske i električne koristi se za potrebe rada postrojenja, a drugi, veći dio se prodaje i tako ostvaruje prihod.
Tijekom procesa dobivanja bioplina, nastaje i nus produkt, tekuće i kruto gnojivo. I dok tekući dio putem cijevi odlazi najprije u lagunu a odatle, nakon stabilizacije može na poljoprivredne parcele kruti, dio pada na predviđeni plato i utovarivačem se gura na jednu hrpu a potom se izvozi u polje prikolicama. To organsko gnojivo koristi se u poljoprivredi za unaprjeđenje hranjivosti, popravljanje fizičkih, kemijskih i bioloških svojstava tla, ističe Dario Frišćić.
Sam pak bioplin se cjevovodom odvodi preko plinskih kompresora koji komprimiraju bioplin, preko sušača zraka i filtera s aktivnim ugljenom do kogeneracijskih jedinica gdje je postavljena transformatorska stanica za prijenos dobivene električne energije do priključnog mjesta na najbližu zračnu mrežu – u dogovoru s distributerom. Predaja struje se obavlja na samom mjestu priključka gdje je postavljena oprema za uključenje i mjerenje.
