Izložbom Otona Ivekovića, velikana historijskog slikarstva i istaknutog predstavnika hrvatske moderne, Muzej Međimurja Čakovec obilježava 70. obljetnicu svoga postojanja.
Program je vodila kustosica Janja Kovač, a otvorenje izložbe, koje je je svojim nastupom upotpunio i Ansambl Pučpuljike, ujedno je i dio proslave 70. godine rođendana muzeja.
Ova značajna izložba koja se jednostavno mora pogledati otvorena je večeras u 19 sati u atriju muzeja. Otvorenju uz velik broj građana nazočili su i pročelnica Konzervatorskog odjela u Varaždinu dr. sc. Vesna Pascuttini Juraga, Matea Brstilo Rešetar, ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja, dr. sc. Snježana Pintarić, renomirana povjesničarka umjetnosti i muzejska savjetnica i gradonačelnica Ljerka Cividini. Glazbeni program dojmljivo su izvele Pučpuljike.
Prisutnima se obratila ravnateljica Muzeja Maša Hrustek Sobočan, autorica izložbe dr. sc. Snježana Pintarić, Vesna Pascuttini Juraga iz Konzervatorskog odjela Varaždin, a ispred Ministarstva kulture i medija, predsjednica Upravnog vijeća MMČ-a Karolina Juzbašić i gradonačelnica Ljerka Cividini.
Iz iznimno velikog i značajnog slikarevog opusa, za ovu izložbu odabrana su vrlo specifična djela, tj. niz radova na temu događaja i likova iz povijesti velikaške obitelji Zrinski, koji svjedoče o Ivekovićevoj okupiranosti poviješću ove obitelji i njezinom tematiziranju u umjetničkim djelima od samih početaka slikarskoga djelovanja. Upravo zbog toga je za vrijeme studija na bečkoj Likovnoj akademiji dobio nadimak „Zrinjimaler” – slikar Zrinskih!
Zanimljivo je da je u ono doba tematika Zrinskih bila vrlo škakljiva a Iveković ju je prihvaćao kao izraz domoljublja i na vrlo rafiniran način prikazivao romantične scene a ne scene ratovanja.
Izložba prezentira niz inačica poznatog „Rastanka Zrinskog i Frankopana od Katarine Zrinske“, počevši od prve verzije slike nastale 1887. godine koju je Oton izradio kao dokaz svog talenta umjesto prijemnog ispita, kada je kao mladić s devetnaest godina odlučio krenuti na bečku Likovnu akademiju. Osim „Rastanka“, na izložbi su prisutne i kompozicije velikog formata „Nikola Šubić Zrinski u Sigetu“ i „Zrinski i Sokolović u Sigetu“, zatim „Ivan Gnade – posljednji Zrinski“, kao i akvareli starih hrvatskih gradova i utvrda koji su bili u posjedu Zrinskih, rađeni za Milenijsku izložbu 1898. u Budimpešti.
Oton Iveković (Klanjec, 1869.-1939.) obrazovanje je započeo kod Ferde Quiquereza u Zagrebu, nastavio u Beču, Münchenu i Karlsruheu. Bio je predavač u više škola, a u Prvom svjetskom ratu i vojni slikar. Naslikao je više od tisuću slika, istaknuvši se povijesnim temama te velikim zidnim slikama folklornog, alegorijskog i vjerskoga sadržaja.
Bavio se fresko slikarstvom, grafičkim oblikovanjem knjiga, časopisa i plakata, ilustriranjem, scenografskim i kostimografskim radom, bio je likovni komentator, putopisac i polemičar.
Autorica izložbe je dr. sc. Snježana Pintarić, renomirana povjesničarka umjetnosti i muzejska savjetnica, koja za ovu izložbu kaže:
„Ako bi slike trebale imati neki svoj autentični ambijent, prostor u kojem njihovo postojanje ima puno opravdanje, a umjetnički izraz najjači učinak, ako postoji neko okruženje u kojem ćemo osjećati jedinstvo umjetničke namjere i dojma kojeg umjetničko djelo ostavlja u oku promatrača, onda je to u ovom trenutku zasigurno prostor Staroga grada Zrinskih u Čakovcu. Predstavljanjem Otona Ivekovića u Muzeju Međimurja Čakovec završeno je na najljepši način jedno uzbudljivo putovanje od punih stotinu i trideset godina u kojem su, dvorac sa svoje strane, a umjetnik s druge, prošli kroz bure i oluje, doživljavali uspone i padove, bili zaboravljani i zanemarivani, da bi nakon desetljeća ponovno bili otkriveni i adekvatno valorizirani. Mogli bismo isto tako reći da su se slike Otona Ivekovića, iako nisu naslikane ovdje, vratile u Čakovec! Vratile su se u stvarni prostor kojeg je u svojoj imaginaciji Iveković stvorio davne 1887. kada je kao netom završeni đak Obrtne škole, pun prkosa i želje za učenjem slikarskog zanata, sa slikom pod rukom kao dokazom svojeg talenta, krenuo pješice u Beč, prijestolnicu Austro-Ugarskog Carstva da bi se upisao na tamošnju Likovnu akademiju i da bi postao hrvatskim historijskim slikarom.”
Na ovoj izložbi se mogu vidjeti djela iz vlasništva Hrvatskog povijesnog muzeja i privatnih kolekcija. Ova izložba je jedinstvena i po tome jer je ovo jedina prilika da se te slike mogu vidjeti, naime nakon zagrebačkog potresa sve slike su spremljene u depo muzeja i biti će vraćene u postav tek nakon obnove zgrade tako da se sigurno jedno duže vrijeme neće moći vidjeti. Time je značaj izložbe još i veći posebice za Čakovec i Međimurje.
Nakon izložbe u vjenčaoni je priređen i domjenak na kojem je ravnateljica muzeja Maša Hrustek Sobočan razrezala rođendansku tortu muzeja. Tako da je ova izložba bila šlag na proslavi 70 godišnjice Muzeja Međimurja Čakovec.
Galeriju pogledajte ovdje (OTON IVEKOVIĆ)
Foto: Mario Golenko
Izložba Oton Iveković
Ostavi komentar
