Krastavaca na našoj tržnici ovih dana nema u obilju kao što je to bio slučaj ranijih godina u ovo vrijeme. Budući da ih nema, ono malo što ih se može pronaći, gotovo pa imaju astronomske cijene. I to bez obzira radi li se o velikim za salatu ili onim sitnim, koje svi volimo kiseliti.

Izuzetno nepovoljni travanj i svibanj za biljke

– Krastavaca ove godine jednostavno nema, to se vidjelo odmah na početku sezone, rekla nam je iskusna povrtlarka Sonja Habjan iz Belice koja se uzgojem povrća bavi više desetljeća. U četvrtom i petom mjesecu pa čak i u lipnju temperature zraka bile su blago rečeno, katastrofalne. Bilo je hladno i vjetrovito i korijen mladih presadnica je odumro.
Stoga su mnogi presadnice krastavaca kupovali po dva, tri i više puta, no vremenske prilike jednostavno im nisu išle u prilog. Problema je čak bilo i u zatvorenim prostorima koje je trebalo grijati kako bi biljke preživjele.
I kad su već svi pomislili kako je najgore prošlo budući da su presadnice počele rasti, cvjetati a pojavljivali su se i prvi plodovi, uslijedila je nova katastrofa-visoka vlaga u kombinaciji sa toplim vremenom.
– Ništa bolje nije ni sada kada se izmjenjuje velika vrućina i jako sunce sa kišom, odnosno velikom vlagom. Jednoj kapljici vode dovoljno je naime, samo 4 sata na listu krastavca uz temperaturu od 22 i više stupnjeva kako bi pomogla sporama peronospore da se razviju i zaraze biljku.
Nažalost, kad plamenjača jednom zahvati list, širi se munjevito i nikakvo prskanje više ne pomaže.
Peronospori ili plamenjači sklona je i rajčica pa je i za nju, ovo ubitačno vrijeme. Prema riječima stručnjaka, to bi se povrće trebalo štititi od plamenjače (peronospore) poslije svake kiše. No, tada je upitno što ćemo uopće jesti, odnosno kakvu kvalitetu ćemo plaćati ukoliko nismo uspjeli nešto proizvesti u svom vrtu.

Manja ponuda domaćeg povrća donijela veće cijene

Ovakva sezona i nedostatak pojedinog povrća, klasično, povlači za sobom i povećanje cijene pa upravo rajčica i krastavci, ali općenito i drugo povrće nikad do sada, u ovo vrijeme, kaže naša sugovornica, nije bilo tako skupo. Jednostavno, tržište diktira cijenu i trenutno je potražnja veća od ponude.
Međutim, kupci na tržnici negoduju. Sve je jasno što se tiče (ne)vremena i zakona tržišta, ali kako nam je rekla Mirjana iz Čakovca cijene povrća su previsoke bez obzira što je domaće i naglasila “ako je zaista domaće”.
Ilustracije radi prošle godine u ovo je vrijeme za kilogram rajčica trebalo izdvojiti 7-8 kn, za papriku 8, dok se cijena krastavaca kretala od 6 kuna za velike te 10 za male. Sada pak za kilogram tog istog povrća treba dati duplo više. Drugim riječima, rajčica stoji 15 kuna, paprika 12 dok se krastavci cijene od 10-15 kuna. Skuplji je i mladi grah, lani 7 sada 10-12 kuna, mahune su sa lanjskih 10 skočile na čak 25 kn.
I dok se vlaga u zraku na otvorenom prostoru ne može kontrolirati, u plastenicima je to puno drugačije. Oni imaju bočno otvaranje, široka vrata te krovnu ventilaciju i vlaga se pojačanim protokom zraka tako eliminira. Tada ni uz oscilacije temperatura nema razvoja bolesti.
Međutim, plamenjača je stigla i na krastavce u plastenicima.
– Evo je i na mojim krastavcima u plastenicima, pokazuje nam Sonja Habjan žute, bolesne listove. Srećom, krastavci podnose trganje zaraženih listova te na tim mjestima potjeraju novi izbojci. Naravno nakon odstranjivanja lišća, biljci je potrebno dati dohranu kako bi se oporavila i nastavila rasti. Nažalost, ljudi ne trgaju zaražene listove već se uglavnom odlučuju za čupanje cijelog nasada i time se lišavaju mogućih daljnjih berbi.
No, to nije i slučaj s rajčicom, budući da uslijed zaraze, propada cijela biljka pa nju je najbolje počupati kako bi se spriječilo širenje plamenjače.

Rajčica nema kao proteklih godina

Znamo da Hrvatska masovno uvozi rajčici iz Italije, Španjolske i Turske dok je najveći domaći bazen njene proizvodnje dolina Neretve i nešto manje područje Istre. No, ove je godine jednostavno nema.
– Nema je ne samo na hrvatskom već ni na europskom tržištu. Neretvanci su se okrenuli dohodovnijim lubenicama pa su smanjili proizvodnju rajčice i za 50%. Italija pak se masovno okreće uzgoju konoplje u medicinske svrhe jer po njihovom novom zakonu OPG-ei nju mogu samostalno proizvoditi i plasirati na tržište.
Drugim riječima, ove se sezone neće baš kiseliti krastavci, kuhati rajčica, a bome ni ajvar kako smo to navikli prijašnjih sezona.

Što je plamenjača ili peronospora?

Plamenjača je najučestalija i najopasnija gljivična bolest krastavca, a javlja se gotovo svake godine kako na polju tako i u zaštićenom prostoru. Uzrok je gljivica Pseudoperonospora cubensis koja se javlja na nadzemnim biljnim organima. Najveće štete pravi na krastavcu koji je namijenjen za kiseljenje a zatim na salatnom krastavcu.
Prenosi zrakom, a u nasadu se može raširiti zalijevanjem ili kišom. Česte kiše u kombinaciji s temperaturama od 16-22 °C idealni su uvjeti za njeno nastajanje i brzo širenje.
U Međimurju se javlja uglavnom u lipnju i može se uočiti neposredno nakon početka cvatnje tj. pred formiranje prvih plodova. Na listovima se tada javljaju okrugle zeleno-žute pjege koje postupno rastu i šire se. Zaraženi listovi se suše i lako su lomljivi pa vrlo često budu iskidani. Novi list koji se razvija na vrhu vriježe također bude zaražen, a plodovi ostaju sitni i deformirani. Kod rajčice je ista stvar samo što plamenjača napada sve nadzemne organe od lista, stabljike do plodova. Plodovi počinju crnjeti te propadati.

Ostavi komentar