U izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec otvorena je izložba „Utvrda u srebrnoj žlici“. Izložbu su otvorile ravnateljica muzeja Maša Hrustek Sobočan i Branka Marciuš, viša kustosica, voditeljica arheoloških zbirki. Muzej Međimurja Čakovec je od 2013. godine organizator arheoloških iskopavanja i geofizičkih istraživanja ostataka utvrde čakovečkoga Starog grada.
Tako je na položaju zapadnoga dijela utvrde Staroga grada po prvi put ustanovljeno postojanje i očuvanost jedne od kružnih polukula – starije kasnosrednjovjekovne graditeljske faze – čakovečkoga burga. Ustanovljen je njezin smještaj unutar arhitektonske strukture zapadnoga bastiona, te specifičan način gradnje uvjetovan postojanjem močvarnoga terena. Analizom pokretne arheološke građe i drvenih uzoraka metodom radioaktivnoga izotopa ugljika, njeni su ostaci datirani u vrijeme druge polovice 15. i prve polovice 16. stoljeća.
Na istom su položaju iskopavani i ostatci zidova ranonovovjekovnoga zapadnog bastiona čakovečke peterokutne bastionske utvrde, a ustanovljeni su: materijal i način gradnje, temeljenje pilotima, postojanje temeljne stope i razina hodne površine te očuvanost građevine. Od ostale novootkrivene stratigrafije spomenimo vrijedne kasnonovovjekovne strukture šećerane ili jedne od prvih velikih tvornica u Čakovcu, čiju je izgradnju pokrenuo grof Juraj Feštetić sredinom 19. stoljeća.
Sustavnim pak je arheološkim iskopavanjima na jugozapadnom dijelu utvrde čakovečkoga Starog grada ustanovljeno postojanje, položaj i očuvanost ostataka ranonovovjekovne peterokutne bastionske utvrde: zemljanoga nasipa s kosnicima kao ostatka jugozapadnoga bedema, te jugozapadnoga unutarnjeg opkopa, dok je arheološkim iskopavanjem na položaju sjeveroistočnoga unutarnjeg opkopa, točnije površini zemljanoga nasipa nedaleko ulaza u ulazni bastion čakovečkoga Starog grada, ustanovljeno postojanje ostataka konstrukcije mosta kojim je premošćivan obrambeni opkop utvrde, te stratigrafija opkopa.
Zapadni i jugozapadni bastioni koji se nalaze iza dvorca građeni su od slabijih materijala kao drvo i zemlja jer su bili više branjeni močvarnim područjem pa nije postojala potreba za čvrstim utvrđenjem kao što je to primjer sa sjevernim koji je vrlo čvrsto utvrđen.
Izložba se sastoji od plakata koji kroz niz tekstova, fotografija, planova i povijesnih prikaza sadržavaju informacije o povijesti gradnje utvrde, tijeku arheoloških istraživanja te valorizaciji i interpretaciji njihovih rezultata, a posjetitelji ujedno imaju priliku po prvi put vidjeti i rijedak nalaz srebrne žlice s urezanim grbom Zrinskih, otkrivene 2015. godine prilikom arheoloških iskopavanja sjevernoga opkopa. Ovaj izuzetan arheološki nalaz iz druge polovice 16. stoljeća, bio je osobno vlasništvo nekog od članova ove poznate plemićke obitelji, a ubraja se među najvrijedniju građu fundusa Muzeja Međimurja Čakovec. Tim više jer je jedaći pribor bio vlasništvo jedne osobe i nosio se sa sobom.
Galeriju pogledajte ovdje (žlica)
