Kićenje božićnoga drvca, križbama ili krispana, jedan je od brojnih božićnih običaja.
Kitilo se mlađe crnogorično stablo, s nakitom od pozlaćenih oraha, jabuka, medenjacima i drugim slasticama, svjećicama, girlandama od šarena papira i sličnoga te drugih privjesaka.
Tadašnji mu je lik ipak bio donekle drukčiji nego današnji moderni – s prskalicama, azbestnim „snijegom“, blistavim girlandama i srebrno-staklenim privjescima, salon-bombonima, pa čak i električnim svjećicama itd. – jer je veći dio toga nakita bio vlastiti kućni proizvod kojim je vezano i neko veselje kićenja – koga danas neprimjetno nestaje i zamjenjuje ga gotovo samo kupovna tvorničko-konfekcijska roba.
Rijetka su danas drvca na kojima su ukrasi poput pozlačenih orehi i lešnjeki i drobne jabuke, bele i čerlene, i nekši cukori.
Pakoval se paper kak od folije pak on srebrni kaj je bil v škatulji od cigaretlini i v to se zamatala tenka kuruzina šteru smo narezali. Išče se nacickal beli krep paper, to se se skupa zavezalo o to so bili saloneri, a zvali so se cickoši. V rehe smo natukli šibice i to posrebrnili s tekučinom za rore. I male črlene jabukice smo navesili, cigančice so se zvale… Izrađivali su se i lusteri/lampaši od krep-papira.
Svaki od navedenih ukrasa imao je posebno značenje i simboliku. Primjerice, jabuka je i danas simbol ljubavi, zdravlja, mladosti, ljepote ili iskušenja, sreće, a nekad je bila omiljeni dar za Božić. Također, vrlo često se kao ukras spominju i ftičeki: …a v njoj su bili đunđi, čerleni, plavi, beli, nešterni malo i potrti, pak i jena mala srebrena ftičica z čerlenim kljunom kaj so strgali noge, ali smo jo sejeno več na leta nekak nastavljali, vezali i potpirali na kiticu bora, jerbo smo si ne mogli zamisliti bora bez ftičice. Ovisno o vrsti, ptice su simbol snage, blagoslova, sreće, mira, ljubavi, istine, slobode…
Izdvojite ove godine barem jednu grančicu vašeg božićnog drvca za ftičicu ili jabukicu, a ukoliko želite saznati kako se izrađuju tradicionalni božićni ukrasi, dođite na radionicu pod vodstvom žena iz Društva umirovljenika Nedelišća i Seljačke Sloge Nedelišće koji će vas u Muzeju Međimurja Čakovec u srijedu, 22. prosinca, svojim vještim rukama i pričom odvesti u neka druga, ne tako davna predbožićna vremena, pozivaju iz Muzeja Međimurja Čakovca.
