Međimurska županija šalje priopćenje za medije koje u nastavku u cijelosti objavljujemo. 

U Međimurskoj županiji održan je radni sastanak župana Matije Posavca sa saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem, načelnikom PU Međimurske Ivanom Sokačem, zamjenikom načelnika Vladimirom Faberom, ravnateljicom Centra za socijalnu skrb Alenkom Bilić. Sastanku su nazočili i gradonačelnici, načelnici općina te predstavnici romske zajednice Međimurske županije.

Uvodno se nazočnima obratio župan Posavec. „Međimurska županija već dulje vrijeme upozorava na zlouporabu socijalnih davanja te ponovno apeliramo na aktivno uključivanje države u rješavanje ovog problema. Inzistiramo na provedbi mjera, odnosno sankcioniranju onih pojedinaca koji svojim postupcima ugrožavaju sigurnost čitave zajednice. Kontrolom trošenja zajamčene minimalne naknade, provedbom već postojećih mjera i uvođenjem vouchera, potaknut će se radno sposobni korisnici za aktivnije uključivanje na tržište rada, što će posljedično utjecati i na gospodarski rast, ali i na socijalna davanja koja se financiraju iz državnog proračuna. Budući da se sredstva za socijalna davanja osiguravaju iz državnog proračuna, odnosno javnog izvora, zdrav razum nalaže da se kontrolira na što se ta sredstva troše. Svi građani Republike Hrvatske uživaju jednaka prava istovremeno poštujući svoje obveze. Također, odgovornost je i na korisnicima tih prava – ukoliko ne izvršavaju svoje dužnosti, moraju biti spremni prihvatiti posljedice. Ovakvim pristupom prevenirat će se neželjene posljedice i tu je ključna uloga države.“   

Zamjenik načelnika PU Međimurske Vladimir Faber prezentirao je rezultate istraživanja provedenoga na reprezentativnom uzorku od 562 domaćinstva te je istaknuo da je stanje sigurnosti složeno. „ Ohrabrujuća je činjenica da su teška kaznena djela kontinuirano u padu, ali zabrinjavajuće je da su maloljetnici počinitelji gotovo 40% kaznenih djela. Činjenica je da posljednje tri godine nije donesena niti jedna presuda , a počinjeno je 10-12 napada godišnje na službene osobe te ne možemo ne izraziti nezadovoljstvo  neodgovarajućom generalnom prevencijom“. Predložio je da se izmjenama ZKP-a obuhvati i neovlašteni ulazak na privatni posjed te je kazao da će već tijekom ljeta biti zaposleno novih sedamnaest , a kroz tri godine ukupno oko četrdeset policijskih službenika te da je u tijeku i reforma PU Međimurske.

Ravnateljica centra za socijalnu skrb Alenka Bilić  prezentirala je prijedlog integriranog modela rada u romskim naseljima. „ Socijalna skrb sama ne može riješiti sve probleme koji neosporno postoje, stoga i predlažemo model po kojemu bi  za svako romsko naselje bio formiran tim stručnjaka u koji bi bili uključeni stručni djelatnik Centra za socijalnu skrb, zdravstvena služba-patronažna sestra, policija,predstavnik škole i predstavnik lokalne samouprave i/ili romskog naselja. Problem se ne može riješiti preko noći, ali i dalje ćemo činiti sve kako bismo pridonijeli ostvarenju što kvalitetnijeg suživota u našoj Županiji.“ – zaključila je ravnateljica Bilić.

O viđenju problema iz perspektive načelnika općine u kojoj je nastanjeno 25% romske populacije u Međimurju govorio je načelnik općine Orehovica Franjo Bukal koji je direktno prozvao Vladu Republike Hrvatske da se uključi u rješavanje problema za koji niti jedna općina nema financijskih i ljudskih kapaciteta da ga sama rješava. „ Problem je nastao kada je dana riba, a ne udica kojom se lovi riba. Samo u općinu Orehovica uloženo je od 2007. do 2019. godine 10,5 milijuna kuna u romsko naselje i danas smo opet na početku. Svako naselje gdje žive Romi ima vijeće nacionalne manjine i bilo bi vrijeme da se i oni aktivno uključe, stavimo glave skupa i zajednički riješimo probleme koji neosporno postoje.“ – zaključio je načelnik Bukal.

Saborski zastupnik Kajtazi kazao je da dugi niz godina aktivno sudjeluje u rješavanju problema vezanih za romsku zajednicu u Hrvatskoj, no da od 2011. godine  nije imao prilike biti na ovako dobro koncipiranom i organiziranom sastanku na kojemu nazoče svi koji mogu pomoći u rješavanju problema. Istaknuo je da je romska manjina jedina koja ima sve strateške dokumente, ali da se oni ne provode. „Romska zajednica ne može sama riješiti sve probleme koji postoje, ali kada je riječ o prijedlogu uvođenja  vaučera učinit ću sve da do toga ne dođe“

Načelnik PU Međimurske Sokač ukazao je da na dan podjele socijalnih naknada ima u prosjeku četrdeset dojava i oko dvadeset intervencija te je upitao g. Kajtazija koji su konkretni prijedlozi sankcioniranja počinitelja, odnosno sprečavanja počinjenja kaznenih djela.

U raspravu su se uključili i predstavnici romske zajednice. Predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji Željko Balog kazao je da postoji čitav niz problema po romskim naseljima gdje u posljednje vrijeme eskalira nasilje. „ Pokolji, tučnjave, alkohol, droga, uzimaju sve više maha. Situacija u Međimurju je za plakati i predlažem da s konkretnim prijedlozima idemo direktno prema Vladi RH.“

Zastupnik u Skupštini Međimurske županije Matijaš Oršuš kao najveći problem istaknuo je diskriminaciju Roma kako se ulažu veliki napori u socijalizaciji te da ima i izvrsnih rezultata. „Posljednjih nekoliko godina zaposleno je više od 1000 Roma. Prema posljednjim podacima HZZO-a prijavljeno je 580 nezaposlenih. Europskim novcem uređeno je dvanaest naselja, gotovo sva djeca predškolske dobi idu u vrtić te imamo najviše mladih (10) koji studiraju ikada.“ Zaključio je da zbog previše medijske  pozornosti u posljednje vrijeme, dolazi do osude čitave zajednice što je ocijenio lošim, ali se složio da se trošenje sredstava mora kontrolirati.

I ostali koji su se uključili u raspravu Josip Balog iz Lončareva, Josip Balog ml., Milorad Mihanović, Elvis Kralj suglasni su da problemi postoje te da se problemi jedino mogu riješiti suradnjom romske zajednice i nadležnih institucija što je i jedini način uspješne integracije Roma u društvo.

Načelnik Male Subotice Valentino Škvorc iznio je prijedlog  da se zajednički krene na teren i zajedno s predstavnicima Roma pokuša spriječiti nenamjensko trošenje sredstava.

Župan Posavec na kraju sastanka zaključio je: Naša dosadašnja iskustva potvrđuju da je model korištenja i praćenja zajamčene minimalne naknade neučinkovit, o čemu gotovo svakodnevno svjedočimo, a što je posebice vidljivo kada govorimo o stanju sigurnosti u Međimurju. Posljedice nenamjenskog trošenja zajamčene minimalne naknade osjećaju građani Međimurske županije koji svojim radom osiguravaju te iste naknade. Zakon o socijalnoj skrbi pretpostavlja pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba poput prehrane, smještaja, odjeće i ostalih osobnih potrepština i to nije predviđeno kao stalna, već privremena mjera, odnosno izvor prihoda. Mi u Međimurskoj županiji na institucionalnoj, ali i na svakoj drugoj razini već dulje vrijeme upozoravamo na zlouporabu socijalnih davanja i ponovo apeliramo na aktivno uključivanje države u rješavanje ovog problema.“

Ostavi komentar