Svijet slatke zimnice Rajke Čekunec

slatka zimnica 1
Sam pogled na čarobnu zimnicu izaziva sline

Nema našeg mjesta ili grada koji ovih dana ne organizira manifestaciju kojom se ljudi zahvaljuju za plodove zemlje i plodove jeseni. Na tim jesenskim svečanostima izložbeni štandovi naprosto stenju pod težinom flaša i flašica pekmeza, marmelada, raznog ukiseljenog povrća, sokova i sirupa. Isto tako, pred oči javnosti slažu se vrećice s lješnjacima, orasima, sušenim voćem, ali i svježim plodovima jeseni. 

Drugim riječima, nema toga čega nema. Vrijedne ruke sve su to spremale s puno ljubavi i strpljenja za svoju obitelj, prijatelje, rodbinu, ali i zainteresirane kupce. U svaku tu flašu ili flašicu, odnosno staklenku uloženo je mnogo truda ne samo kod pripreme, već i tijekom cijele sezone od rasta, razvoja do branja i biranja recepture kako te fine domaće namirnice sačuvati za dane kada mine njihova sezone ili pak dane kada stisnu minusi i osim snijega i leda priroda neće nuditi ništa više. 

Plodovi zemlje spremaju se cijele godine

Iako se manifestacija zahvale za plodove zemlje uvriježeno obilježava u mjesecu listopadu, zemlja nam plodove donosi tijekom cijele godine, naročito danas kada svaki iole ozbiljniji vrtlar ili povrtlar ima plastenike i staklenike. No, ljudi su sve više pobornici tzv. zdrave hrane te kupuju i jedu svježe sezonsko povrće i voće. Stoga se sve više sije i sadi domaće povrće, koje se, naravno, ne stigne pojesti ili podijeliti. Naime, tijekom kasnog proljeća, cijelog ljeta i jeseni do prvih mrazeva vrtovi su nam puni, te čovjek ne zna što bi prije ubrao i pojeo. Javljaju se viškovi svega i svačega jer upravo i ima svega i svačega.

Upravo ti viškovi, prava su riznica ideja za zimnicu, odnosno spremanje hrane, najčešće za duge zimske dane. Jer tko se ne bi htio počastiti, primjerice u prosincu finim cheesecake-om s borovnicama ili ribizlom, kompotom od trešanja ili pak palačinkama iz kojih curi fini, narančasti pekmez od marelica. Naravno, reći će mnogi, pa svega toga ima u trgovinama i zašto se onda mučiti doma. Istina, čemu muka kad samo treba otići do najbližeg trgovačkog centra i odabrati. Pravi znalci i sladokusci će reći da to nije to te da se domaći pekmez nikad neće i ne može mjeriti s industrijskim.

Osim toga, do trgovine treba doći i koliko puta se dogodilo da se baš tada nikome nije dalo izaći iz kuće po pekmez, kompot ili smrznuto šumsko voće ili baš tada u najbližoj trgovini nije bilo primjerice pekmeza od marelice. Drugim riječima, kupovinu treba planirati, a kad se ima doma pri ruci, može se kombinirati i po nekoliko okusa pekmeza u palačinkama, buhtlama ili bilo kojim drugim kolačima. Čak štoviše, uvijek se mogu isprobavati novi okusi i nove kombinacije. 

No, najviše od svega toga, najbolje je i najfinije je kad si čovjek nešto spremi i pripremi sam doma i po svom guštu odredi slatkoću, kiselost, gustoću ili pak kombinaciju voća. 

Jer, naime, zimnica nisu samo kiseli krastavci i paprika, već i pekmezi, marmelade, sokovi, sirupi, slatko, kompoti,  sušeno voće, voćni čips, smrznute jagode, borovnice, ribizl, maline, kupine, šljive, pa i voćni likeri i vina….  

Shodno vremenu njihova dozrijevanja, voće se sprema pa uživa u njemu tijekom cijele godine.

Jesen stiže dunjo moja

Kako je sezona velikog dijela našeg domaćeg, autohtonog voća već završila, oni koji ga spremaju već su napunili svoje zamrzivače te popunili police s punim staklenkama. Nema više bobičastog voća, marelica, šljiva, trešanja i višanja, pa se jedino može konzumirati svježe grožđe, jabuke, kruške. Trenutno je vrijeme dozrijevanja mirisnih, žutih dunja koje su ujedno i predzadnje voće. Dok su naši stari uživali u mirisu dunja na ormarima ili su stavljali nekoliko kriški u zelje koje se kiselilo, dunja je voćka koja je puno više od toga.

Kompot, džem, slatko, sir od dunje samo su neki od načina njene pripreme i čuvanja o kojima nam je ispričala Rajka Čekunec iz Nedelišća. Njena obitelj bavi se, naime, proizvodnjom domaćih džemova i pekmeza od mnogih uobičajenih i neobičnih vrsta voća. Imaju svoj voćnjak pun raznog voća pa se u njezinoj kuhinji počenje kuhati u sezoni jagoda sve do sezone limuna, naranči i mandarina.

 – Nema te voćke koja se ne može preraditi, poručila je odmah na početku našeg razgovora. Ja sam prerađevine počela raditi najprije za svoju obitelj, pa prijatelje i rodbinu da bi stigla do prerade i za tržište, odnosno placeve i sajmove. Služim se isključivo starim receptima svoje mame i bake, inspiraciju znam potražiti i na internetu, a i sama volim isprobavati nove okuse i načine pripreme. Jednom riječju, volim eksperimentirati.

Sir od dunje

Pravo vrelo ideja sada vidi u dunji od koje je već napravila tzv. sir. Radi se o starinskom desertu poznatim pod imenom kitnkez i kotonjada.

– 4 kilograma dunja se opere, prepolovi i očisti od koštica. Kora se ne guli jer je prepuna pektina. Polovice se potom narežu na manje kockice, stave se u posudu za kuhanje i preliju vodom taman toliko da prekrije dunje. Doda se i malo limuntusa. Kuha se na laganoj vatri dok voda ne ishlapi. Tada se doda kilogram šećera i prokuhava 30-tak minuta. Smjesa se potom sa štapnim mikserom spasira i sve se ulije u protvan na masni papir na debljine 1 – 1.5 cm te se ostavi sušiti.

Svaka tri dana se okrene. Suši se po želji, odnosno želi li se tvrđi ili mekši sir. Nakon sušenja, sir se nareže na male komadiće koji se uvaljaju u mljeveni šećer (može i u kristal šećer, orahe, lješnjake, bademe…). Sir se spremi u zatvorenu posudu te se dodaje list lovora za bolji miris i aromu, te tako može stajati i do druge sezone dunja.

Tko god da je ljubitelj kompota, složit će se da nema boljeg od dunje koji se priprema vrlo lako i jednostavno. 

Kompot od dunje

4 kilograma dunja se opere, očisti od koštica (kora se ne guli) i nareže, kako tko želi na kockice ili kriške, doda se voda, limuntus i stavi se kuhati s kilogramom šećera. Kad su dunje kuhane, odnosno mekane, kompot se ulije u vruće staklenke, poklopi i preokrene radi vakuuma na 5 minuta, i spremi se.

Džem od zelenog paradajza

Po pitanju džemova, voli inovativnost i isprobavanje, pa se tako priprema za kuhanje džema od zelenog paradajza kojeg njena obitelj, naprosto obožava.

 – 4 kilograma zelenog paradajza se opere, očisti, sitno nareže i stavi se kuhati s malo vode. Kad zavrije, doda se kilogram šećera i korica limuna. Kad je paradajz kuhani, štapnim mikserom se sve propasira te se pune staklene flašice.

Tijekom isprobavanja i kombiniranja okusa, Rajka Čekunec postala je prava majstorica u spremanju još jedne vrhunske slastice u kojoj se uživa na žličice. Riječ je, naravno, o slatkom od aronije i čokolade za kuhanje.

Slatko od aronije s čokoladom

Tijekom isprobavanja i kombiniranja okusa, Rajka Čekunec postala je prava majstorica u spremanju još jedne vrhunske slastice u kojoj se uživa na žličice. Riječ je, naravno, o slatkom od aronije i čokolade za kuhanje.

 – Kilogram aronije kuha se na laganoj vatri s decilitrom vode. Pri tome treba polako miješati kako se bobice ne bi oštetile. U smjesu se potom dodaje pola kilograma šećera i 30 dkg čokolade za kuhanje. Može i mliječne, no onda je sve puno slađe. Kad se voda reducira, slatko se puni u vruće staklenke, poklopi i preokrene kako bi se stvorio vakuum te se spremi.

 

Ostavi komentar