8.5 C
Čakovec
Petak, 3 veljače, 2023

Svečano otkrivanje biste Nikole Zrinskog i promocija časopisa

U izložbenom prostoru Općeg odjela Knjižnice Nikola Zrinski Čakovec održano je svečano otkrivanje biste Nikole Zrinskog Čakovečkog.

Radi se o bisti koju su financiranjem omogućili Grad Čakovec i Zrinska garda Čakovec, a čiji je autor kipar Boris Leiner, koji zbog bolesti nije mogao prisustvovati svečanosti. Novo umjetničko djelo u čakovečkoj knjižnici zajedno su otkrili gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, predsjednik Zrinske garde Čakovec Đuro Bel, župan Međimurske županije Matija Posavec i ravnateljica knjižnice Ljiljana Križan, uz prisustvo gardista Zrinske garde Čakovec te mnogobrojnih uzvanika.

Gradonačelnica Ljerka Cividini: „Nikola je jedini Zrinski koji je svom imenu i prezimenu dodao pridjev Čakovečki te tako ime našeg grada prenosi širom prostora i vremena”

Nikola VII. Zrinski, velikan je hrvatske i europske povijesti čije ime nosi upravo najveća i najstarija knjižnica u Međimurju.

– Samim time, smatrali smo kako je i više nego primjereno upravo ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige završiti dostojanstveno, postavljanjem biste čovjeku čija djela još uvijek odzvanjaju kroz povijest te koji je u njoj ostao zapamćen i kao pisac, intelektualac te prosvjetitelj“, rekla je uvodno gradonačelnica Čakovca i dodala kako je upravo Nikola jedini Zrinski koji je svom imenu i prezimenu dodao pridjev Čakovečki te tako ime našeg grada prenosi širom prostora i vremena. “Hvala gradonačelnici što je naša ideja o postavljanju biste pala na plodno tlo, hvala knjižnici i Međimurskoj županiji koji su nam ovo omogućili. Želja da se postavi ova bista krenula je još prije dvije godine, ponosan sam što smo to danas realizirali, a već planiramo i korak dalje, postavljanje spomenika na čakovečkom trgu – Nikole Zrinskog na konju. Samo ako se priča o našim Zrinskima te cijeni Nikola Čakovečki, razvija se Zrinska garda Čakovec i cijelo Međimurje, u svom govoru je istaknuo predsjednik garde Đuro Bel.

Župan Posavec najavio pripreme za obilježavanje 360. obljetnice smrti Nikole Zrinskog 2024. godine

– Velik broj prisutnih je večeras na svečanosti, redom onih koji vode i na čelu su ustanova koje promiču našu povijest i bogatstvo. Zrinska garda kao stožerna udruga koja promiče Zrinske diljem svijeta odabrala je dobar trenutak za postavljanje biste, koji će nam poslužiti kao početak priprema za ono što nas čeka 2024. godine, a to je 360. obljetnica smrti Nikole Zrinskog i svečanosti kojima ćemo ga baštiniti cijele godine. O nama ovisi koliko ćemo slaviti naše velikane, Zrinske i Frankopane, obitelji koje su ostavile veliki trag u europskoj povijesti, naglasio je međimurski župan, dodavši kako je s riječkim županom dogovorena suradnja na projektu “Putevima Frankopana”, kojim će se renovirati kašteli, a zajedno će graditi puteve Frankopana diljem Hrvatske, pa sve do Bečkog Novog Mjesta.
Ravnateljica se pritom osvrnula na bogati životopis i život hrvatskog bana. “Knjižnica se ponosi što nosi ime velikog bana, vojskovođe i pjesnika, Nikole Čakovečkog. Ostavio nam je u nasljeđe vrijedna djela, a osim što je bio vrsan književnik, bio je i izvrstan poliglot te govorio čak šest jezika. Obitelj Zrinski općenito ima značajnu ulogu za razvoj ovog kraja, Čakovca, Međimurja i Hrvatske, ali i središnjeg dijela Europe“, između ostalog je naglasila ravnateljica. Uz zatvaranje najveće manifestacije u zemlji u koju su uključeni svi koji se posredno ili neposredno bave literaturom, Mjesec hrvatske knjige, tema Nikole Zrinskog Čakovečkog aktualnija je nego ikada. Naime kao možda najutjecajniji član ove velikaške obitelji, osim kao državnik, vojskovođa i političar, ogromni trag ostavio je upravo u književnosti.
Za Mađare on je njihov najveći barokni pjesnik, a njegova uloga u Hrvatskoj književnosti također nije mala. Povjesničari ga vode kao utemeljitelja čuvene Zriniane, čudesno sačuvane u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Najpoznatija je njegova velika knjiga lirike Adrianskoga mora sirena, koji je na hrvatski jezik preveo njegov brat Petar. Autor je i epa na mađarskom jeziku o opsadi Sigeta, koji je branio njegov pradjed Nikola Zrinski Sigetski. U nedelišćanskoj tiskari dao je tiskati znamenitu knjigu Decretum Ivana Pergošića.

U studenome obilježavamo smrt Nikole Zrinskog Čakovečkog, ali i vukovarsku tragediju

– Kada govorimo o simbolici, ne možemo zaboraviti niti studeni, mjesec u kojem isti dan obilježavamo vukovarsku tragediju, ali i smrt upravo Nikole Zrinskog Čakovečkog. Iako ih dijeli više stoljeća, oba događaja predstavljaju velike prekretnice nacionalne povijesti. Pogibija Nikole VII. Zrinskog u Kuršanečkom lugu označava početak kraja, ove za Hrvatsku, važne plemenitaške obitelji, čime gubimo utjecaj pri Bečkome dvoru. Posljedice te smrti osjećat ćemo stotinama godina. S druge strane, stradanje Vukovara, koliko god traumatično i teško bilo, dodatno je ujedinilo hrvatski narod te omogućilo konačnu pobjedu i današnju slobodnu i europsku Hrvatsku, rekla je Cividini, još jednom odala počast našim herojima, ali i zahvalila autoru biste Borisu Leineru te inicijativi Zrinske garde koja ne dopušta da nasljeđe Zrinskih utone u zaborav.

Promocija časopisa čakovečkog ogranka Matice hrvatske

Nakon svečanog otkrivanja biste, u Multimedijalnoj dvorani knjižnice održana je promocija 1. i 2. broja časopisa „Riječ više!“ te 55. broja časopisa „Hrvatski sjever“. Redom su to izdanja Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu pa se na promociji obratio predsjednik Ogranka Zoran Turk, uz glavnog urednika Krunoslava Mikulana, književnice Petranu Sabolek i Kristinu Slunjski te polaznike Književne radionice Gimnazije “Josip Slavenski” Čakovec.

Spomenimo kako je Riječ više! književni časopis pokrenut 2021. godine koji objavljuje priče, pjesme, drame i kritičke prikaze književnih djela. Svoje radove u njemu objavljuju mnogi međimurski autori, ali je otvoren za sve ljubitelje književnosti. Hrvatski sjever izlazio je u razdoblju od 1996. do 2008. godine (ukupno 52 broja), a godine 2019. ponovo je obnovljen redom znanstvene i stručne radove uz teme ponajviše vezane uz Međimurje i Hrvatsku.

Foto: Sven Tomašić

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

0FanoviLajkaj
3,690SljedbeniciSlijedi
14,700PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE