Božićni natječaj u Stvaraonici – Advent i Božić v lepom Međimurju

 

 

BOŽIĆNI  OBIČAJI  NEKADA

Mislim da su božićni običaji nekad bili puno ljepši. Mama mi je pričala da su se dan prije Božića, na Badnjak, u kuću unosila tri velika panja i postavila pored ognjišta. Oni su predstavljali Sveto Trojstvo, a njihova vatra je domu trebala donijeti mir i blagostanje. Unosila se i slama zbog malog Isuseka koji je ležao na njoj. Na slami se sjedilo i razgovaralo, a djeca su čak i spavala na njoj.

Prije nego se slama donijela u kuću stol se postavio na poseban način. U jednu posudu stavilo se razno zrnje i jabuka ispod koje se stavila novčanica za obilje. Na stol, ispod stolnjaka, se stavio križ napravljen od slame, za blagoslov.

Slamu je u kuću donosio najstariji član obitelji. Ukućani su ga dočekali u mraku i na koljenima. Kad je donio slamu, kleknuo je i izgovorio staru međimursku bajalicu:

NA TO MLADO LETO,

ZDRAVI, VESELI,

TUSTI, DEBELI KAK

ŠUMSKI JELENI.

DAJ VAM BOG

KONJIČE, VOLIČE,

PAČIČE, PURIČE,

ŽIVINICE, PRAŠČIČE.

V ŠTALI ŽDREBICE,

V POJATI TELIČE,

V KOCU PRASICE,

A MEJ MALO ŽGANICE.

JARE JARINE,

ČRNE HAJDINE,

ŽARKE PŠENICE,

ZLATA  I SREBRA.

DUŠNOGA ZVELIČENJA,

MIRA BOŽJEGA,

BLAGOSLOVA BOŽJEGA

PAK NAJVEČ.

FALEN BODI JESUŠ KRISTUŠ!

Nakon molitve se večerala posna hrana. Bor se kitio plodovima voća, ljuskama od oraha i ukrasima od papira koja su izrađivala djeca. Svi su išli na polnoćku pješice i cijelim putem do crkve su se pjevale božićne pjesme. Bio je običaj da poslije polnoćke u kuću prvi uđe muški član koji je svima čestitao Božić. Tad se već moglo jesti meso, prase koje se peklo tijekom dana, uz hladnetinu, čurke, orehnjaču i makovnjaču.

Na božićno jutro se išlo na misu zornicu kako bi se pričestilo, a nakon toga bi slijedio bogati doručak i darovi za djecu. Tada nije bilo poklona kao danas i bili su potpuno drugačiji jer su ljudi živjeli od svog rada na polju i nije se imalo novaca za velike darove. Ponekad bi djeca dobila neki slatkiš ili igračku. Na sam Božić su dobila komad čokolade, orahe, jabuke, naranče ili banane i bili su zadovoljni sa time što su dobili.

Ručak je na Božić bio jako bogat. Pripremale su ga žena, a gazda kuće je morao darovati bunar tako da je bacio kolač, jabuku i sol u vodu. Brinuo je i da stoka taj dan bude nahranjena, sita i zadovoljna, jer ako se krave nisu taj dan glasale to je značilo da će iduće godine davati više mlijeka.

Prema vjerovanju, prvi gost koji bi posjetio kuću trebao je cijele godine biti zdrav i veseo. Na Božić se odlazilo u goste ili su se dočekivali čestitari. Večer se provodila zajedno i pripremalo se za svetog Stjepana. Ime Stjepan je bilo jako često u Međimurju, kao i Ivan, koji se slavi nakon svetog Stjepana. Tad se i slama iznosila iz kuće i stavljala oko voćaka kako bi one bolje rodile.

Božićni dani su završili blagdanom Sveta tri kralja nakon kojeg su se skidali božićni ukrasi, a kuća se blagoslivljala za iduću godinu.

Božićne običaje istražila i zapisala Nika Tomašek, 3.b razred, OŠ Ivanovec

4a, OŠ Ivanovec
Emili Božić, 6 godina

Božić nekad i sad

Božić nekad je bio poput bajke. Sve je uvijek bilo bijelo. Drveće je bilo čarobno i blistavo. Sjećam se kako bi mi baka pričala o Božiću u njezino doba. Cijela se obitelj okupljala u toplini doma. Ručno bi se izrađivali ukrasi za kićenje jelke. Obavezno se išlo na mise zornice. Jutra su bila jako hladna, a pod nogama je škripio snijeg.

Svaki član obitelji je imao svoj zadatak. Blagdansko vrijeme se približavalo u velikom iščekivanju i radosti. Kada su mirisi božićnih kolača stvarali čaroliju u zraku, znalo se da je Božić blizu. Božićne jelke su bile ukrašene svjetlucavim kuglicama, domaćim ukrasima, jabukama i kolačićima. Djeca su se veselila darovima izrađenim s ljubavlju. Pripreme za današnji Božić su drugačije. Sve je užurbano. Božićni ukrasi su postali moderni i blještaviji. Darovi se više ne rade nego kupuju preko interneta i u trgovinama. Božić se sve više svodi na darivanje i kićenje jelke. Sve se puno prije ukrašava. Kuće i drveće blistaju poput šarenih malenih zvjezdica.

Možda je tajna pravog božićnog čuda u spajanju prošlosti i sadašnjosti, u zadržavanju onih dragocjenih trenutaka zajedništva i u otkrivanju čarolije u svakodnevnim situacijama. Božić je, bez obzira na promjene, uvijek bio i ostao blistava priča. On će se uvijek slaviti svake godine i imati vječnu ljepotu. Ipak, dok se tehnologija miješa s blagdanskim čarolijama, ponekad nedostaje ona prava radost. Ja svake godine radosno iščekujem dolazak Božića, rođenje malog Isusa te svima želim sretan Božić!

Dalija Dokleja, 8.b, OŠ Ivanovec

Nina Tot, 8b, OŠ Domašinec

Božić nekad i sad

Slavlje Božića, jednog od najvažnijih kršćanskih blagdana, kroz povijest je doživljavao promjene koje su utjecale na društvo, kulturu i način života. Usporedimo li slavlje Božića nekad i sad otkriva zanimljive razlike, ali i neke zajedničke vrijednosti koje su ostale nepromijenjene.
U davna vremena, Božić je bio vrijeme jednostavnosti i obiteljskog okupljanja. Ljudi su se pripremali za blagdane s posebnim običajima poput ukrašavanja domova grančicama, paljenja svijeća i postavljanja jaslica koje su predstavljale rođenje Isusa Krista. Kod nas, u međimurskim selima, ljudi su se posebno veselili slavlju Božića jer su obitelji bile siromašne s puno djece te im je božićno vrijeme bilo jedno od dana kada su jeli razna jela i slastice. Već od ranog badnjeg jutra djeca su čistila orahe da bi mame ili bake pekle ukusne kolače od dizanog tijesta s orasima i makom. Gazdarica kuće bila je glavna koja je govorila što će tko raditi. Pripremala je kukuruzni kruh koji se pekao u krušnoj peći, “šopanu gusku“ ili kokota za božićni ručak uz koje su mijesili i pekli mlince, kuhali su kompot od raznog voća koje je raslo u njihovom voćnjaku. Na Badnju večer najstariji muškarac obitelji donosio je smreku u kuću koja se kitila s kinčom izrađenim od krep papira, đunđama, ukrasima od slame i orasima. Ispod stola donijeli su slamu na kojoj su klečali i molili se, a kasnije su djeca i spavala. U to vrijeme, darovi su bili skromni i često su imali simbolično značenje. Poklanjale su se najljepše crvene jabuke koje su te godine izrasle u njihovom dvorištu. Za božićni ručak obitelj se okupljala oko velikog stola i provodila vrijeme zajedno dijeleći radosti blagdana uz božićne pjesme i veselje. Danas je Božić postao komercijaliziran i izgubio je svoju vrijednost okupljanja obitelji i veselja. Trgovine su ispunjene blagdanskim ukrasima, reklamama i poklonima velike materijalne vrijednosti koji se ne poklanjaju iz ljubavi i poštovanja te se nakon kraćeg vremena spremaju u neki kut ili kutiju. Unatoč tome, mnogi ljudi i dalje čuvaju tradiciju okupljanja obitelji i dijeljenja ljubavi. Jedna od bitnih promjena je utjecaj tehnologije. Nekada su se božićne čestitke slale poštom, a obitelji su se okupljale uživo. Danas, moderna tehnologija omogućuje virtualno povezivanje s voljenima putem video poziva, što je osobito značajno ako članovi obitelji žive na udaljenim krajevima.
Unatoč svim promjenama, neke vrijednosti ostale su nepromijenjene. Božić i dalje simbolizira ljubav, obitelj, darežljivost i radost dijeljenja. Bez obzira na promjene u načinu proslave, važno je zadržati srž blagdana i cijeniti vrijednosti koje Božić predstavlja.
Božić nekad i sad nosi sa sobom bogatu baštinu koja se prilagođava s vremena na vrijeme, ali u srcu ostaje isti – blagdan radosti, ljubavi i zajedništva. Važno je njegovati tradicije, ali i prilagoditi se suvremenom načinu života kako bismo očuvali duh Božića i prenijeli ga na buduće generacije.

Leon Modrinjak , 8.a, OŠ Ivanovec

Asja Vranović, 5.r, OŠ Belica
Anja Kolarić, 8.b
Anja Kolarić, 8.b, OŠ Domašinec

Božić po starinskom

Prepovedala meni moja stara baka: „Na Badnje jutro smo se stali i mati nam je dala zajtreka. Dala nam je najlepšu obleku koju smo pre hiži meli i si skupa smo išli k meši. Dok smo došli dimo, preslekli smo se v staru obleku, obuli smo si čižme i išli smo s japom v šumu po cmreka.
Zbrali smo najlepšega cmreka, japa ga je posekel i donesli smo ga dimo. Cmreka smo postavili na stalek i smestili k bloku v sobu. V sobi mama je zakurila malu peč na drva. Mi deca smo od papera delali kinče (ukrase za bor). Meli smo i par staklenih kuglici. Mamica su donesli par lepih jabuki i janu vrečicu saloneri. Dok smo mi deca vidli te salonere, oči su nam bile velke kak dve jabuke. Dok je bor bil okinčeni, deli smo stare jaslice pod cmrek. Mama je dela malo vate tam de je falilo. Kolači su več bili pečeni. Bili su to zdigani z makom i rehima i slani klipiči. Večerja je bila pri kraju. Unda je gazda hiže dišel po slamu koju smo deli pod stol i pod cmrek. Pak smo si skupa molili. Posle toga smo večerjali i išli smo na polnočku. Dok smo došli dimo, oblekli su nas v pidžame. Tu noč smo mi deca spali na toj slamici. V jutro dok smo se zbudili, ako smo meli sreče nas je pod cmrekom počekal red čokolade, a ako ne dobra je bila i jabuka. Mama nas je spravila i na Božič smo išli k meši vjutro, na božično mešo i pod večer na večernicu. Te den smo v selo nikam ne hodili.
Božič je negda mel drugačku čar. Mi deca smo bili željni sega, ali smo s malim bili zadovoljni.“ Nisam živjela u ona vremena, ali po pričama moje bake su ti dani bili posebniji. Voljela bih bar jednom iskusiti Božić kakav je doživjela moja baka.

Kim Glavina, 6.a, OŠ Ivanovec

 

JAKOV JANČEC, 2. B, Osnovna škola Ivanovec

Mentor: Učiteljica Mirela Radovan

Kak se negda kinčil bor

Moja prabaka ima rada prepovedati kak je se negda bilo. Ve kak se bliži Božić cela je napeta. Govorila mi je da so negda ne niti znali za umjetne bore. Bor je morav biti friško drezani na Badnjak, v jutro, v šumi. Deda bi ga donesel v hižo i cela hiža bi dišela se do tri krolji, se dok se bor ne bi odkinčil. Ukrasi kakši so denes, moderni i bliščeči, kak moja baka veli, ga isto tak negda ne bilo. Na bor su se devale žaruljice, svetleći ukrasni lanci i salon bomboni. Kuglice su bile saka na svojo felo. Deca su poskrivečki jela bombone, a či bi kuglica pola s bora rezletala bi se na hiljadu komodi. Veli baka da su denešje kuglice kak pin pong loptice, skočejo tri metre v zrok. Dok je bor bil gotov, spot pod jega dela se slama, jaslice i pšenica. Prije polnoćke cela familija se pokleknula pred bor i molila. Posle polnoćke deca su spala na slami kak Isusek. Takši su negda bili običaji koli kinčeja bora.

************************************************************

MAŠA DODLEK, 2. B, Osnovna škola Ivanovec

Mentor: Učiteljica Mirela Radovan

Božićno putovanje

Jednom davno Djed Mraz putovao je svijetom i odjednom su se srušile saonice. Djed Mraz se jako uplašio. Darovi su bili razbacani svuda naokolo. On nije previše brinuo, bacio je magiju, a darovi su se sami vratili u saonice. Isto tako morao je baciti magiju i na saonice da bi krenuli na putovanje oko svijeta.

***********************************************************

LUKA GORIČANEC, 2. B, Osnovna škola Ivanovec

Mentor: Učiteljica Mirela Radovan

Božić kuca na vrata

Borovi se kite lijepim ukrasima,

sve miriše na fine kolače.

 

U noći kad djeca spavaju

čeka se Djed Mraz,

a ujutro je veselje

i puno zanimljivih poklona.

Božić je najljepši blagdan

i sve obitelji se vesele.

Najljepše je kada sjede oko stola

pa pričaju priče

i zapjevaju božićnu pjesmu.

*************************************************

MATEJ JAMBROVIĆ, 2. B, Osnovna škola Ivanovec

Mentor: Učiteljica Mirela Radovan

Božić

U mojoj obitelji veselo je uvijek prije Božića. Na Badnjak pečemo kolače, nešto malo pojedemo, a ostatak ostavimo Djedu Mrazu. Poslijepodne kitimo bor i slušamo božićne pjesme. Brat i ja slažemo jaslice. Navečer svi zajedno gledamo film Sam u kući 1. Na Božić se rano probudimo i pogledamo što nam je Djed Mraz poklonio. Na ručak nam dođe cijela obitelj pa se igramo s bratićem. Meni je Božić najljepši blagdan u cijeloj godini.

**********************************************************

TIA MARIA KRESINGER, 2. B, Osnovna škola Ivanovec

Mentor: Učiteljica Mirela Radovan

Božić

Božić nam dolazi,

pahulje padaju,

djeca se vani grudaju.

 

Oko bora svi ćemo se okupiti

i nitko se neće na nikoga ljutiti.

 

Zajedno ćemo bor okititi

i poklonima se veseliti.

Jedni drugima ćemo ruku pružiti

i sretan Božić poželjeti.

**********************************************************

TIA MARIA KRESINGER, 2. B , Osnovna škola Ivanovec

Mentor: Učiteljica Mirela Radovan

Dolazi nam Božić

 

Evo Božić stiže,

mala srca vesele se.

Evo Božića,

pahuljice padaju.

Djeca se vesele!

 

Svi su opet doma.

Jelka kiti se žaruljicama,

darovi stižu,

a zločestoj djeci krampus dođe.

 

Slavimo rođendan malog Isusa,

sretan Božić,

o sretan rođendan Isuse.

*************************************************************

TIA MARIA KRESINGER, 2. B, Osnovna škola Ivanovec

Mentor: Učiteljica Mirela Radovan

Zimske radosti

Dok pahuljice padaju sva djeca se vesele. Djeca se vani grudaju i snjegovića prave.

Trebaju još kupiti mrkvu i pronaći kamenje pa će snjegović biti gotov.  Kad mama kaže ručak je gotov ti samo hoćeš biti još malo, još samo malo vani.

******************************************************

 MIHA POŽGAJ, 2. B, Osnovna škola Ivanovec

Mentor: Učiteljica Mirela Radovan

 

Božić

 

Mali Božić

u štalici se rodio

cijelom svijetu

mir je donio.

Životinje i pastiri

svojim dahom

toplinu su mu dali

i spokoj donijeli.

Tri kralja darove su mu donijeli

i roditelje razveselili

jer nisu bili sami.

*****************************************************

IVANO KRIŽAIĆ, 2. B, Osnovna škola Ivanovec

Mentor: Učiteljica Mirela Radovan

 

Okićen borić

Bio jednom jedan borić na malenom brdu. Tamo nije bilo niti jednog drugog bora, a niti životinja koje bi ga uveseljavale svojim nestašnim ponašanjima. Bližila se Badnja noć, a on je znao da ljudi u to vrijeme traže borove koje će kititi u svojim domovima. Na Badnje jutro, u daljini, čuo je glasove. Kad su glasovi bili sve jači, vidio je dječaka i njegovog oca kako se približavaju i u rukama nose lopatu i veliku teglu. Borić nije znao što da misli, već se prepustio sudbini. Ubrzo nakon toga bio je iskopan te posađen u teglu koju su donijeli sa sobom. Nije se snašao, a već se vozio u automobilu. Kad su stigli u dječakov dom, ugledao je puno dvorište borova i bio je sretan što će napokon imati prijatelje za razgovor i druženje.

 

*****************************************************************

MIA JANČEC, 2. B, Osnovna škola Ivanovec

Mentor: Učiteljica Mirela Radovan

 

Božić

O Božiću, o Božiću

svi se ljudi tebi vesele.

Već se kolačići peku.

O Božiću, o Božiću,

jelka se već polako kiti.

O Božiću, o Božiću,

već se pšenica sije.

O Božiću, o Božiću…

 

***********************************************************

JAKOV JANČEC, 2.B, OŠ IVANOVEC

MENTOR: Učiteljica Mirela Radovan

Božić

 

Božić nam je stigao

i sve nas je na noge digao.

Vesele mu se svi pa i mi.

 

Dolazi Isusov rođendan,

uskoro će ispod naših borova

biti puno, puno poklona.

 

Nitko se neće na nikoga ljutiti.

Svi ćemo zajedno božićne pjesme pjevušiti.

Dok na poćinak pođemo mi,

Djed Božićnjak nam dolazi.

Helena Treska, Čakovec

MATEJ JAMBROVIĆ, 2.B, OŠ IVANOVEC

MENTOR: Učiteljica Mirela Radovan

 

Božić

Cmreka smo kinčili

i pesmice popevali.

Fletno smo dišli spat

i vjutro se rano zbudili.

 

Došel je Božić

i si smo ga

koma čekali,

a z njim je mali Isusek

darove donesel.

Mislil sam si

da bi bar

saki den Božić bil!

*********************************************************

TIA MARIA KRESINGER, 2.B, OŠ IVANOVEC

Mentor: Mirela Radovan

Božićno drvce

Na Badnje večer drvca kitimo šarenim kuglicama i žaruljicama da bi nam drvca sjajila. Kolačiće pečemo i tek onda idemo u krevet spavati i u jutro te nešto čeka pod borom. Dok otvaraš poklone, već se polako smiješiš, a dok si sve bliže, samo se lijepo smiješ i smiješ…

Ideš na slikanje s Djedom Mrazom i možda ti poklone da.

****************************************************************

Čista

I malena.

Zelena čizmica

Miriše pokraj peći

I čeka svetog Nikolu

Crvenom vrećom da stavi

Anđeoski poklon.

Borna Zadravec, 4. a OŠ Ivanovec

Jakov Jančec, 2b, OŠ Ivanovec

Čizmice na prozoru.

Ide sveti Nikola.

Za njim

Mrzovoljan Krampus.

I lanci zveckaju.

Crni mrak pred njim,

A djeca spavaju.

Ian Glavina, 4. a OŠ Ivanovec

 

Miha Požgaj, 2b, OŠ Ivanovec

Čokolada u čizmicama bit će.

I dolazi sveti Nikola.

Zima nije

Makar snijeg je.

Izlazi sveti Nikola.

Crvena čizmica mu je najdraža,

A Krampusa mrzi.

Maja Višnjić, 4. a OŠ Ivanovec

 

Noemi Sabolek, 2.B, OŠ Ivanovec

Krhki lanci zveckaju.

Rogati Krampus ide,

A svi ga se boje.

Mi ga se jako bojimo.

Pravi Krampusov smijeh jako je strašan.

U njemu je zla duša.

Sveti Nikola nije strašan kao zao Krampus.

Arsen Muftić, 4. a OŠ Ivanovec

Mia Jančec, 2.B, OŠ Ivanovec

Čuje se fijuk vjetra

I snijeg pada.

Zabavljaju se djeca čišćenjem čizmica.

Mačka ih gleda

I mali psić.

Cijelo dvorište je bijelo,

A čiste čizmice stoje na prozoru.

Dunja Varga, 4. a OŠ Ivanovec

Maša Dodlek, 2.B, OŠ Ivanovec
Tia Maria Kresinger, 2.B, OŠ Ivanovec

Bilo kuda Božić svuda

„Bilo kuda ideš već je Božić svuda“, rekla je danas moja
mama. Mama je u pravu. Stvarno je Božić posvuda, makar,
vrijeme je kao u jesen. Kada pogledam kroz prozor, vidim da
nema sunca. Skriva se iza ogromnih oblaka. Vidim i vjetar koji
njiše gole grane. Izgleda kao da drveće pleše, valjda se veseli
Božiću. Kada izađem van na igru osjećam taj miris… Miris
zime…
Dućani su puni božićnih ukrasa. Moja baka kaže da su malo
prebrzo počeli prodavati božićne ukrase. Meni je to u redu,
jer volim Božić, to mi je omiljeni blagdan. Ima nešto što
podigne moj duh. Kada pomislim na Božić, odmah sam
sretnija. Puno ljudi je već počelo ukrašavati svoje domove
lampicama i drugim božićnim ukrasima. Moja kuća još nema
nikakvih ukrasa, osim adventskog vijenca kojeg imamo na
stolu u blagovaoni. Joj! A da ne spomenem fine, tople kolače.
Cijela kuća onda miriše na cimet. Najviše volim medenjake
Žanove mame. Njeni medenjaci su odlični! Kada uzmem griz
medenjaka, želim se rastopiti, jer su toliko fini. Za čas ćemo
početi sijati pšenicu za Svetu Luciju. Onda dolazi Badnjak.
Volim Badnjak, jer se na Badnjak kiti bor. Dalje svi znamo što
dolazi, Božić. Mislim da Božić najviše vole djeca zbog poklona
ispod bora koje donese Djed Božićnjak.
Većina ljudi zaboravi da se zapravo na Božić slavi Isusovo
rođenje. Za Božić se misli o našim voljenim osobama. Ja uvijek
mislim na svoju obitelj i prijatelje. Pogotovo na obitelj jer
znam da će me uvijek podržati i nasmijati kada sam tužna.

Mislim da ću uživati u zimskim praznicima. Svaki dan ću biti
sretnija. Zaključila sam da je Božić stvarno posvuda, kao što je
mama rekla.

India Valpatić, 6.a, OŠ Ivanovec

******************************************************

Božić nekad i sad

Božić je jedan od najradosnijih trenutaka u godini,
vrijeme kada obitelji okupljaju svoje najmilije i dijele
toplinu i ljubav. No, kada se osvrnemo unatrag i
usporedimo Božić nekad i Božić sad, primijetit ćemo
nekoliko značajnih razlika.
Prije nekoliko desetljeća, Božić je bio vrijeme
jednostavnosti i tradicije. Obitelji su zajedno ukrašavale
bor, izrađivale vlastite ukrase i pekle kolače kod kuće.
Djeca su išla na misu u lokalnu crkvu, a darovi su bili
skromni i pažljivo odabrani. Božićna atmosfera bila je
prožeta toplinom i intimnošću obiteljskih okupljanja.
Danas, Božić je postao iščekivanje blještavila i
potrošačke groznice. Ulice su prekrivene svjetlucavim
ukrasima, trgovački centri prepuni ljudi u potrazi za
savršenim poklonom, a društvene mreže preplavljene
fotografijama savršeno ukrašenih domova. Tehnologija
je donijela promjenu i u načinu komunikacije tijekom
blagdana, jer se često darovi naručuju online, a čestitke

šalju putem e-maila ili društvenih mreža. No, unatoč
modernim promjenama, neki tradicionalni elementi
Božića i dalje ostaju. Obitelji i dalje okupljaju svoje
članove, dijele obroke i izmjenjuju darove. No, ponekad
se čini da je esencija Božića pomalo izgubljena u
komercijalnom vrtlogu.
Usprkos razlikama, Božić ostaje vrijeme ljubavi,
radosti i zajedništva. Možda je vrijeme da se prisjetimo
jednostavnosti prošlih vremena, gdje su mali trenuci s
obitelji i prijateljima činili blagdane posebnima. Božić
nekad i sad ima svoje jedinstvene čarolije, a svatko od
nas može doprinijeti vraćanju duha blagdana kroz tople
riječi, ljubazne geste i prisutnost svojih najmilijih.

Vilim Beč 8.b, OŠ Ivanovec

*******************************************

Božić nekad i sad

Božić, jedan od najčarobnijih blagdana u godini, čiji se
tradicija i način proslave istog mijenja godinu kroz godinu.
Kroz povijest, Božić je prošao kroz promjene koje obuhvaćaju
neke od društvenih i tehnoloških promjena, a uspoređujući
Božić nekad i sad, primjećuju se značajne razlike u načinu
proslave.
Moja baka kaže da Božić je bio obilježen jednostavnošću i
toplinom obiteljskih okupljanja. Ljudi su zajedno pekli
tradicionalna jela, pričali priče i pjevali božićne pjesme uz

svjetlost svijeća. Darovi su bili često skromni, najčešće ručno
izrađeni, što je dodavalo posebnu vrijednost svakom poklonu.
Atmosfera u gradovima bila je obasjana svjetlima i
dekoracijama koje su prekrivale ulice.
Božićna večera bila je glavni događaj, oko kojeg su se
okupljale obitelji. Priprema hrane bila je temeljita, s
tradicionalnim receptima koji su se prenosili s generacije na
generaciju. Mirisi pečenih kestena i cimeta ispunjavali su
domove.
Božićna jutra bila su ispunjena uzbuđenjem, posebno za
najmlađe. Djeca bi rano ujutro trčala do bora kako bi pronašla
darove koje Djeda Mraz ostavlja tokom noći. Kolači, čokolade
i igračke bile su među omiljenim poklonima.
Crkve su imale poseban značaj. Ljudi su se okupljali u crkvama
kako bi zajedno proslavili rođenje Isusa Krista.
Božić prije bio je vreme kada su se ljudi odvajali od
užurbanosti svakodnevnog života i posvećivali pažnju onome
što je zaista važno – ljubavi, obitelji i tradiciji. Iako su se
društvo i običaji promijenili tokom vremena, sjećanje na taj
Božić ostaje kao dragocjeni dio kulturne baštine i nostalgičnog
podsjećanja na jednostavnija vremena.
Danas, Božić je postao raskošniji događaj, obilježen
modernim ukrasima, tehničkim inovacijama i izobiljem hrane.
Kupovina poklona uključuje širok izbor opcija, a tehnologija
nam omogućuje povezivanje s voljenima diljem svijeta.
Božićna drvca su postala sjajnija, a ukrasi bogatiji i veći. Ipak,
sva ta modernizacija donosi i izazove – ponekad se gubi ona

jednostavnost i duboka povezanost koja je nekada
obilježavala Božić. Ljudi se pripremaju za Božić već nekoliko
tjedana unaprijed. Svi ukrašavaju svoje domove s blještavim
svjetlima, vijencima i božićnim ukrasima. Ulice su prepune
veselih ljudi, a trgovine su ukrašene božićnim temama. Ljudi
se okupljaju s obitelji i prijateljima, dijele toplinu i ljubav. To
je vrijeme kada se pripremaju posebna božićna jela poput
pečene purice, kolača i pića kao što je kuhano vino. Djeca su
uzbuđena zbog dolaska Djeda Mraza i nadala bi se da će
dobiti svoje omiljene poklone.
Unatoč razlikama, smisao Božića ostaje nepromijenjen –
to je vrijeme ljubavi, radosti i zajedništva. Nekada su se ljudi
možda oslanjali na jednostavnije običaje, a danas imamo
prednosti tehnoloških inovacija. Važno je pronaći ravnotežu
između tradicije i suvremenosti, čuvajući vrijednosti koje čine
Božić posebnim.
Božić nekad bio je o obiteljskim vezama, dijeljenju ljubavi i
jednostavnosti života. Božić sad nosi s
a sobom modernizaciju, sjaj i brzinu života. Bez obzira na sve
promjene, najbitnija je poruka Božića ostala nepromijenjena –
to je vrijeme ljubavi i darivanja, gdje se radujemo zajedništvu
i širimo toplinu u srcima onih koje volimo.

Nela Pancer 8.b, OŠ Ivanovec

 

Božić nekad i sad

Slavlje Božića, jednog od najvažnijih kršćanskih blagdana, kroz povijest je
doživljavao promjene koje su utjecale na društvo, kulturu i način života.
Usporedimo li slavlje Božića nekad i sad otkriva zanimljive razlike, ali i neke
zajedničke vrijednosti koje su ostale nepromijenjene.

U davna vremena, Božić je bio vrijeme jednostavnosti i obiteljskog
okupljanja. Ljudi su se pripremali za blagdane s posebnim običajima poput
ukrašavanja domova grančicama, paljenja svijeća i postavljanja jaslica koje su
predstavljale rođenje Isusa Krista. Kod nas, u međimurskim selima, ljudi su se
posebno veselili slavlju Božića jer su obitelji bile siromašne s puno djece te im je
božićno vrijeme bilo jedno od dana kada su jeli razna jela i slastice. Već od
ranog badnjeg jutra djeca su čistila orahe da bi mame ili bake pekle ukusne
kolače od dizanog tijesta s orasima i makom. Gazdarica kuće bila je glavna koja
je govorila što će tko raditi. Pripremala je kukuruzni kruh koji se pekao u
krušnoj peći, “šopanu gusku“ ili kokota za božićni ručak uz koje su mijesili i pekli
mlince, kuhali su kompot od raznog voća koje je raslo u njihovom voćnjaku. Na
Badnju večer najstariji muškarac obitelji donosio je smreku u kuću koja se kitila
s kinčom izrađenim od krep papira, đunđama, ukrasima od slame i orasima.
Ispod stola donijeli su slamu na kojoj su klečali i molili se, a kasnije su djeca i
spavala. U to vrijeme, darovi su bili skromni i često su imali simbolično
značenje. Poklanjale su se najljepše crvene jabuke koje su te godine izrasle u
njihovom dvorištu. Za božićni ručak obitelj se okupljala oko velikog stola i
provodila vrijeme zajedno dijeleći radosti blagdana uz božićne pjesme i veselje.
Danas je Božić postao komercijaliziran i izgubio je svoju vrijednost okupljanja
obitelji i veselja. Trgovine su ispunjene blagdanskim ukrasima, reklamama i
poklonima velike materijalne vrijednosti koji se ne poklanjaju iz ljubavi i
poštovanja te se nakon kraćeg vremena spremaju u neki kut ili kutiju. Unatoč
tome, mnogi ljudi i dalje čuvaju tradiciju okupljanja obitelji i dijeljenja ljubavi.
Jedna od bitnih promjena je utjecaj tehnologije. Nekada su se božićne čestitke
slale poštom, a obitelji su se okupljale uživo. Danas, moderna tehnologija
omogućuje virtualno povezivanje s voljenima putem video poziva, što je
osobito značajno ako članovi obitelji žive na udaljenim krajevima.
Unatoč svim promjenama, neke vrijednosti ostale su nepromijenjene. Božić i
dalje simbolizira ljubav, obitelj, darežljivost i radost dijeljenja. Bez obzira na
promjene u načinu proslave, važno je zadržati srž blagdana i cijeniti vrijednosti
koje Božić predstavlja.
Božić nekad i sad nosi sa sobom bogatu baštinu koja se prilagođava s
vremena na vrijeme, ali u srcu ostaje isti – blagdan radosti, ljubavi i zajedništva.
Važno je njegovati tradicije, ali i prilagoditi se suvremenom načinu života kako
bismo očuvali duh Božića i prenijeli ga na buduće generacije.

Leon Modrinjak , 8.a, OŠ Ivanovec

*********************************************************

Bilo kuda Božić svuda

Na prozorima svjetla blješte,
ulice krase božićni vijenci.
Dok hodam gradom, osjećam čar,
božićna pjesma u zraku se širi.

Kuće ukrašene blještavim svjetlima ,
svuda se čuje smijeh i veselje.
Djeca prave anđele u snijegu ,
a Djed Božićnjak na sanjkama leti.

Na božićnom sajmu šarenilo se krije ,
mirisi kuhanog vina i kolača se šire.
Punim rukama nosim poklone ,
svima želim donijeti osmijeh na lice.

U parku drveće blješti u noći ,
staze obasjane svijetlima sjaje.
Dok se igram u snijegu , sretna sam ,
božićna čarolija u meni se budi.

Bilo kuda da pogledam , Božić je tu ,
svuda je radost, ljubav i sreća .
U ovom čarobnom vremenu godine ,
neka Božić bude tu , neka nas obasja.

Staša Švenda 6.a, OŠ Ivanovec

*************************************

Zimske igre
Sanjam divan san
svaki zimski dan.
Da pada snijeg i
da prekrije brijeg.

Ostvario mi se san
na svetog Nikole dan.

S prozora, preko čizmica
vidi, vidi- puno pahuljica!

Najljepši dan ove zime
dakle, ima ime.
Sveti Nikola nam dao
da nam je i snijeg pao.

Puno hvala zimskom svecu
što tako jako voli djecu.
Ovo je moj ostvaren san,
Da grudam se bar jedan dan!

Jakov Zagorec, 6.a, OŠ Ivanovec

*************************************

Zimska idila

Zamisli da se probudiš jednog jutra i ugledaš kako je cijeli
svijet prekriven blještavim snijegom. Zvukovi božićnih
pjesama lebde zrakom. To božićno čudo obuhvaća cijeli
planet.
Krenimo na putovanje i istražimo kako Božić svuda
obilježava naš svijet. Prvo posjetimo Sjeverni pol. Sve je

užurbano . Gle! Djed Mraz i njegovi vilenjaci marljivo
pripremaju poklone za djecu diljem svijeta. U njihovoj
radionici vidimo šarene igračke prekrasno umotane u šareni
papir… Možda je među njima i moj poklon. Znatiželjna sam.
Zatim skoknimo do Australije, gdje je Božić- usred ljeta ?!
Ljudi okupljeni na plažama uživaju u toplom suncu i
osvježavajućim koktelima. Božićne jelke su ukrašene surf
daskama, a Djed Mraz dolazi na morskim sanjakama po
valovima!?
Sada se teleportirajmo do Japana, gdje se Božić slavi s
posebnom elegancijom. U Tokiju ulice ukrašene tisućama
svjetala, a ljudi obučeni u tradicijska kimona. Svuda se osjeća
toplina i ljubav koju donosi Božić. Ljudi se smiješe , klanjaju
jedni drugima i još su ljubazniji nego inače.
Na kraju našeg putovanja vratimo se kući , u Ivanovec. Ulica
je obasjana blještavim svjetlima, a miris kuhanog vina i kolača
širi se iz svake kuće. Gle, ljudi su već okupljeni oko božićnog
drveta i druže se svi zajedno…

Staša Švenda, 6.a

*********************************************************

Kak bi bilo super

Kak bi bilo super
da bi celi den curel sneg ,
vjutro bi dugo spali ,

a popolne bi se vuni igrali.
Do noći.
Kak bi bilo super da bi Božić bil saki den.
I ništ drugo nebi delali.
Kak bi bilo super
da škola traje dve vure ,
a ne šest.
Mesto ocjeni cukore bi dobivali.
Kak bi bilo super
da se se želje ispunijo.
Kak bi bilo super da penezi z neba curijo!
Si bi popevali , štimali se i grlili.
Nišči tožen i srdit nebi bil.
Niti betežen.
A kaj bi bilo da ve počne malo cureti sneg?
To bi bilo baš super!

Vida Bausović, 6.b

********************************************

Božić nekad i sad

Božić nekad je bio poput bajke. Sve je uvijek bilo bijelo.
Drveće je bilo čarobno i blistavo. Sjećam se kako bi mi baka
pričala o Božiću u njezino doba. Cijela se obitelj okupljala u
toplini doma. Ručno bi se izrađivali ukrasi za kićenje jelke.

Obavezno se išlo na mise zornice. Jutra su bila jako hladna, a
pod nogama je škripio snijeg.
Svaki član obitelji je imao svoj zadatak. Blagdansko vrijeme
se približavalo u velikom iščekivanju i radosti. Kada su mirisi
božićnih kolača stvarali čaroliju u zraku, znalo se da je Božić
blizu. Božićne jelke su bile ukrašene svjetlucavim kuglicama,
domaćim ukrasima, jabukama i kolačićima. Djeca su se
veselila darovima izrađenim s ljubavlju. Pripreme za današnji
Božić su drugačije. Sve je užurbano. Božićni ukrasi su postali
moderni i blještaviji. Darovi se više ne rade nego kupuju preko
interneta i u trgovinama. Božić se sve više svodi na darivanje i
kićenje jelke. Sve se puno prije ukrašava. Kuće i drveće
blistaju poput šarenih malenih zvjezdica.
Možda je tajna pravog božićnog čuda u spajanju prošlosti i
sadašnjosti, u zadržavanju onih dragocjenih trenutaka
zajedništva i u otkrivanju čarolije u svakodnevnim
situacijama. Božić je, bez obzira na promjene, uvijek bio i
ostao blistava priča. On će se uvijek slaviti svake godine i
imati vječnu ljepotu. Ipak, dok se tehnologija miješa s
blagdanskim čarolijama, ponekad nedostaje ona prava radost.
Ja svake godine radosno iščekujem dolazak Božića, rođenje
malog Isusa te svima želim sretan Božić!

Dalija Dokleja, 8.b

*************************************************

Šoping groznica

Napokon došlo je i to doba godine. To je razdoblje koje me
čini jako sretnom i uzbuđenom. Šopingiranje mi je naravno
odmah poslije košarke najdraži hobi. Veselim se svakom
takvom danu tj. svakom dućanu.
Posebno u ova doba godine gdje je sve u božićnom duhu,
šoping mi dođe kao dobar dan. Najviše volim ići u dućane s
odjećom i kozmetikom jer se tamo osjećam kao malena
djevojčica koja trčkara po mekanim oblacima. Još od malih
nogu tamo se osjećam kao u svom drugom domu. A iskreno
da vam kažem, vrlo rado bih se u nekih od dućana voljela i
preseliti pa bih uživala u toj čudesnoj bajci. Tamo se najčešće
se totalno izgubim i stavim mozak na pašu. A tek kad vidim da
je stigla nova kolekcija šminke, imam osjećaj kao da sam
pronašla veliku škrinju s blagom i predivnim draguljima. Da
istina je da sam preopsjednuta s kozmetikom, a to je zato što
me to opušta i bolje je od bilo kakve druge terapije, a pored
te kozmetike psiholozi se mogu samo sakriti, nisu joj ni do
koljena.
No, makar volim imati sve za sebe, ipak mi je najdraže kad
mogu kupovati stvari za najmilije i uljepšati im dan. Moja
obitelj i prijatelji su mi najvažnije osobe na planeti i volim ih

vidjeti sretne, zdrave i vesele. Kad su oni sretni i ja sam
sretna, a kad ih oblije tuga moje srce još jače plače.
Smatram da biste morali probati terapiju koju ja odrađujem,
otići u šoping jer doista pomaže, makar potrošili i svu
ušteđevinu. Trebali bismo više sebe stavljati na prvo mjesto i
ostvarivati svoje snove i želje.

Nina Kresinger, 8.b

************************************************

 

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

49,208FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE