SEZONA KOLINJA u sjeni borbe protiv afričke svinjske kuge

Kolinje u Goricanu (4)
Lijepa tradicija koja zamire

Nema tice do prasice, stara je poslovica najmilija mnogim Međimurcima koji ne priznaju “avijaciju” pod pravo meso. Drugim riječima ni piletina, puretina, pačetina i slična perad ne mogu se mjeriti s komadom svinjske vratine, karea, šnicle ili šunke.

Ne treba posebno spominjati domaće delicije poput kobasica, krvavica, čvaraka, mesa z tiblice ili pak slanina. Već sam spomen na njih izaziva slinu na usta, budi asocijacije punog stola za predstojeće blagdane krajem godine, okupljanje članova obitelji, prijatelja i rodbine.

Koline su stari međimurski običaj koji, ruku na srce izumire i to što zahvaljujući modernom načinu života koji je naprosto u prvi plan stavio trgovačke lance i mesnice a dio i zahvaljujući našoj poljoprivrednoj politici koja polako, svojim propisima zatire i one najupornije male uzgajivače svinja kako za vlastite potrebe tako i za tržište.

Svemu tome treba pridodati i trihinelu, klasičnu svinjsku kugu i trenutno aktualnu afričku kugu.

kolinje

I dok su prije 30-tak i više godina svinje roktale a tijekom mjeseca studenoga cvilile gotovo pa u svakom dvorištu danas se mogu nabrojiti, ne ulice već cijela naselja u kojima je roktanje nestalo s lica zemlje.

Pooštrene mjere za predstojeće kolinje

Cijela ova godina bila je u znaku provođenja propisanih mjera u borbi protiv širenja afričke kuge koja, istina, nije zabilježena u našoj zemlji ali je zato ima u zemljama našeg okruženja. Sada pak uoči kolinja, ide se još i dalje s još oštrijim predostrožnostima.

– U principu je sve isto kao i lani, odnosno obavezan je pregled mesa na trihinelu, pojašnjava Marijan Glavina, županijski veterinarski inspektor. Drugim riječima uzima se uzorak ošita, preporuča se s obje polovice svinje i odnijeti na analizu u ovlaštenu veterinarsku ambulantu.

No, ono što je ovogodišnja novina i koja nema direktne veze s trihinelom već s naredbom o sprečavanju širenja afričke svinjske kuge je obavezna klinička analiza životinja u određenim domaćinstvima koja su tijekom godine bila kategorizirana u 4 kategorije s obzirom na kvalitetu biosigurnosti.

Naime, veterinari su obilazili gospodarstva, analizirali zatečeno stanje i shodno tome gospodarstva svrstavali u kategorije. Samo u Međimurju je za kategorizaciju oko 2200 domaćinstava država izdvojila oko 650.000 kunu.

U prvu su uvrštena sva ona koje nisu zadovoljila propisane kriterije biosigurnosti, druga kategorija je djelomično zadovoljila a treća je u potpunosti udovoljava. Uza sve to, zatečeno stanje “ubačeno” je i u bazu podataka pa tako nema eventualnog švercanja.

– Uredba propisuje da nema premještanja svinja s gospodarstva koja su u kategoriji jedan bez kliničkog pregleda, dodaje inspektor Glavina. To znači i da se na takvim domaćinstvima ne smije ni klati bez propisanog pregleda.

VIŠE PROČITAJTE u temi aktualnog broja tiskanog izdanja Međimurskih novina koje možete nabaviti na svim našim pridajnim mjestima.

Ostavi komentar