U Zgradi Scheier u Čakovcu, u sklopu Dana Međimurske županije, predstavljeni su rezultati istraživanja koji će biti temelj velike monografije o našem kraju. Projekt donosi najnovije uvide u bogatu povijest Međimurja – od prapovijesti pa sve do današnjih dana. Na predstavljanju su govorili autori i autorice koji su u knjigu ugradili godine rada, istraživanja i ljubavi prema zavičaju.
Projekt je 2022. godine pokrenut na inicijativu Ogranka Matice hrvatske Čakovec i Centra za istraživanje Međimurja, u suradnji s Međimurskom županijom, Maticom hrvatskom i Muzejem Međimurja Čakovec. Prvi dio monografije, koji pokriva razdoblje od prapovijesti do 1791. godine, bit će tiskan već ove godine, a drugi dio, koji će obuhvatiti povijest od 1791. do danas, planira se za 2027. ili 2028.
Autorski tim čine Branka Marciuš, Nataša Štefanec, Zoran Turk, Anđelko Vlašić, Saša Vuković i Filip Šimunjak, koji je izradio nove karte Međimurja temeljem najnovijih arheoloških i povijesnih otkrića.
Zoran Turk, predsjednik čakovečkog ogranka Matice hrvatske, predstavio je projekt i autorski tim, a i sam je podijelio svoja istraživanja o međimurskom srednjem vijeku. Govorio je o greškama u dosadašnjoj povijesti, poput one o Dimitru Čaku, o važnosti trgovišta poput Nedelišća, te o nekim plemićkim obiteljima i vlastelinstvima za koje se do sada nije znalo da su djelovali u Međimurju.
Branka Marciuš, arheologinja i kustosica iz Muzeja Međimurja, predstavila je kako se život razvijao na našem prostoru od paleolitika pa sve do rimskog doba. Govorila je o dolasku prvih zajednica, razvoju obrta, obrade tla, metalurgije, sve do vremena kada su Rimljani ovdje gradili ceste i naselja. Prikazala je kako su se kroz stoljeća ljudi prilagođavali, borili i stvarali temelje za današnje Međimurje.
Dr. sc. Nataša Štefanec sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu približila je razdoblje ranog novog vijeka, s posebnim naglaskom na djelovanje Zrinskih, koji su, nakon teških razdoblja kuge i osmanskih prijetnji, aktivno poticali naseljavanje i oporavak regije. Pokazala je kako povjesničari kroz porezne popise i stare urbare mogu rekonstruirati svakodnevni život i odnose među ljudima toga vremena.
Prezentacija je bila odličan uvod u ono što nas tek čeka – monografiju koja će, kad bude dovršena, zasigurno postati dragocjen dokument naše međimurske prošlosti i identiteta.
Foto: Natalie Vurušić
> Vrtićarci u Goričanu dobivaju novu opremu, igrala i zelenilo
