Međimurje je izvozni div u hrvatskih okvirima, jer od 3 milijarde kuna hrvatskog izvoza u 2018. godini 662 milijuna kuna ili 22 posto ostvarile su međimurske firme.
Od 15,2 milijarde kuna ukupnih prihoda međimurskih poduzetnika, 5,3 milijarde kuna ostvareno je na inozemnom tržištu, što je 14,3% više nego u 2017. godini. Istodobno, na stranim tržištima kupljeno je robe u vrijednosti od 2,7 milijardi kuna, iz čega slijedi da je ostvaren trgovinski suficit u iznosu od 2,6 milijardi kuna.
Međimurska županija je po gospodarskoj snazi skočila za dva mjesta na ljestvica među međimurskim županijama, točnije s osmog na šesto mjesto među svim županijama. Po BDP-u smo na petom mjestu među svim županijama uključujući i grad Zagreb, a ispred nas je grad Zagreb, Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačka županija. Međimursko gospodarstvo zamah je ostvarilo u krizi koja je nastupila nakon 2008. godine koju su naši poduzetnici iskoristili tako da su se okrenuli prema izvozu vezujući se za snažnija zapadnoeuropska gospodarstva koja ih kao lokomotiva vuku naprijed.
O snazi međimurskog gospodarstva puno govori podatak koji je nedavno na skupu poduzetnika u Murskom Središću iznio župan Matija Posavec. Međimursko gospodarstvo stvara udio od 5 posto ukupnog hrvatskog izvoza, a činimo 2,7 posto udjela u stanovništvu. Uz to, iz državnog proračuna u Međimurje ne dolazi novac za sanaciju firmi kao u druge županije gdje su se obilato sanirala brodogradilišta ili metalske tvrtke, poput tvrtke Đuro Đaković. Uz to su plaće u tim klimavim gospodarskim subjektima koji žive uz pomoć sanacije više nego kod nas.
U prosjeku plaće u međimurskom gospodarstvu su iznosile 5018 kuna. Po čemu više nismo na samom dnu hrvatske ljestvice, nego četvrti s donje strane liste. Više o toj temi pročitajte u Međimurskim novinama koje su u prodaji od petka, 7. veljače.
