Nakon dugog niza godina, po prvi puta Međimurje bilježi stopu nataliteta ispod 10 promila. Drugim riječima, na tisuću stanovnika rođeno je manje od 10 beba. Unatrag 5 godina, ta se stopa kretala od 10,4 pa skoro do 12 promila ili 10-12 beba na tisuću stanovnika. Dodamo li tome da je lani umrla 51 osoba više nego što ih je rođeno, dolazimo do vrlo poražavajuće demografske slike koja je zahvatila i naš kraj. Naime, u maticu rođenih upisanih je 1091 živorođeno dijete, dok su s druge strane umrle 1142 osobe.
O novonastaloj demografskoj slici Međimurja popričali smo sa Hrvojem Šlezakom, predavačem na čakovečkom Učiteljskom fakultetu koji ujedno i proučava taj segment društva.
– To je na neki način posljedica migracijskog vala koji je zahvatio Hrvatsku i Međimurje, poručuje Hrvoje Šlezak. Otišli su nam mladi ljudi, ljudi koji su upravo u reproduktivnoj dobi i to se jako osjeća, ali i vidi po broju rođenih beba.
S najnovijim popisom stanovništva koje nam predstoji, dodaje, moći ćemo utvrditi koliko je ljudi otišlo i koja struktura ljudi. Ali, iskustvo govori da se radi prvenstveno o mladim ljudima.
Odlazak mladih samo je dodatno pospješio ionako narušen natalitet u Međimurju koji se počeo smanjivati silom prilika tj. produžetkom školovanja, ali i drugačijem životnom nadzoru mladih ljudi.
Mladi žele malo slobode i “zraka” nakon 18 i više godina sjedenja za knjigom, žele se realizirati kroz karijeru, putovati, vidjeti svijet te imati više vremena za sebe pa je početak reproduktivna razdoblja ili rođenje prve bebe pomaknut puno više zrelom ljudskom razdoblju nego što je to bilo prije tridesetak i više godina. U to je vrijeme bilo uobičajeno da se u brak stupa nakon završene srednje škole sa 20-tak godina, a koju godinu kasnije rodi prvo dijete. Danas je prioritet nastavak školovanja i stjecanje visokoškolske diplome.
Cijelu priču pročitajte u tjedniku MEĐIMURSKE NOVINE koje od petka, 14. veljače, možete kupiti na prodajnim mjestima diljem Međimurja.
