Učenje dr. Rudolfa Steinera i projekt “Vrtovi Zrinskih”, teme su koje je Bernarda Orehovec odabrala za studente zagrebačkog Agronomskog fakulteta, koji su u sklopu terenske nastave boravili u Međimurju.
Prehrana, poljoprivreda i veterina, grane su poljoprivrede koje imaju budućnost, poručio je ravnatelj čakovečke Gospodarske škole, Renato Vinko, budućim agronomima, koji je Međimurje redovna destinacija terenske nastave.
A 20-tak studenata diplomskog studija, između ostaloga, u Međimurju je dočekala i naša najpoznatija biodinamičarka Bernarda Orehovec te im u školi održala i zanimljivo predavanje. Naravno, dio predavanja odnosio se na dr. Rudolfa Steinera, znanstvenika koji je utro put biodinamičkoj poljoprivredi, antropozofiji, euritmiji.
-Dr. Steiner u nekim je stvarima bio ispred svog vremena. Proučavajući utjecaj čovjeka na prirodu, znao je što nas čeka pa nam je u nasljeđe ostavio svoju biodinamiku, poučio nas kako se osloniti na Sjetveni kalendar, kako koristiti pripravke kojima možemo “oživjeti”, u kratkim je crtama pokušavala studentima približiti njegov lik i djelo.
Ne treba posebno spominjati kako su se širile oči od iznenađenja tih mladih ljudi kad su slušali o zakopavanju kravljih rogova punih kravlje balege kod pripreme temeljnog pripravka dr. Steinera. Ništa manje čuđenja nije izostalo kod priče o pripremi premaza za koru voćaka koji, osim što štiti biljku ujedno nju i hrani. Naravno, i premaz je na bazi kravlje balege.
Vrtovi Zrinskih novi projekt u Međimurju.
-Malo je poznata činjenica kako je obitelj Zrinskih u Čakovcu i okolici imala, tada najljepše vrtove u Europi. Naročito se to odnosilo na vojskovođu i ratnika, Nikolu VII. koji je posebno volio biljke i imao je impozantno biljno carstvo. A da je volio bilje, svjedoči i činjenica kako je primjerice, zarobljenog Turčina mjenjao za lukovice zumbula i ostale rijetke biljke, dio je priče naše Bernarde, nositeljice tog projekta koji kreće u travnju iduće godine, a financiran je fondom EU.
A vrtovi Zrinskih djelom su se nalazili upravo na području gdje i ona danas ima svoj vrt.
Usput im je naravno pričala i o svom vrtu koji se proteže na oko 1 ha, a kako pak bi se uvjerili u njene riječi, sve ih je pozvala u goste. Naime, kako je rekla na njenom je vrtu već 6, danas diplomiranih agronoma, radilo i izradilo svoje diplomske radove.
Poseban naglasak stavljen je i na preradu povrća, na posao koji je neminovan kod obrade velikog vrta. Bilo je riječi i o postupku dobivanja eko-markice, vlastite naljepnice.
(vv)
