Poljoprivreda budućnosti: Senzori zamjenjuju ljudske ruke

hidroponsko povrce10
Poljoprivreda budućnosti trebat će manje zemlje

Poljoprivrednik ugljika, poljoprivrednik kukaca, uzgajivač ciljanih kultura za farmaceutske industrije kao i poljoprivreda bez poljoprivrednika, samo su neki mogući momenti poljoprivrede u budućnosti, naglašeno je na 4. poljoprivrednoj konferenciji koja je ovih dana održana u Čakovcu.

Naime, nastavljajući tradiciju približavanja suvremenih rješenja proizvođačko-prehrambenog sektora poljoprivrednicima Međimurske županije, Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA organizirala je najnovije izdanje poljoprivredne konferencije, ovoga puta na temu  „Upravljanje znanjem u poljoprivredi“. Drugim riječima, naglasak je bio na gledanje u budućnost koja će počivati na novim tehnologijama poput nanotehnologije, robotike, uzgoju u zaštićenim prostorima zbog klimatskih promjena, upotrebi dronova, dakle poljoprivreda će se u potpunosti digitalizirati. Premda to sad, ovako na prvi pogled izgleda kao prava znanstvena fantastika, dio toga već je u primjeni na desetke godina.

Robotika, digitalizacija, nanotehnologija.

Uvođenju robotike na naša poljoprivredna gospodarstva već smo svjedočili i nije novost u Međimurju. Naime, pisali smo o robotu koji zamjenjuje ljudske ruke za mužnju krava. Uz robot, vlasnici tih farmi imaju automatizirani sustav hranjenja koji svakoj životinji pripremi i dozira smjesu primjerenom njenom fizičkom stanju i potrebama. Hrana više ne cirkulira slobodno farmom, već automatskim sustavom od silosa do hranilice. Ista je stvar i s mlijekom kojeg farmer niti ne vidi budući da ono također putuje zatvorenim sustavom od vimena krave do cisterne za odvoz kod otkupljivača. Vezano uz sve to, vlasnik takve farme, praktički može sjediti doma u fotelji i preko svog kompjutera ili mobitela pratiti stanje u staji. A teško je bilo i zamisliti prije desetak godina jednu staju punu krava dojilja u kojoj vlasnik takoreći da i ne spava.

Hidroponi, aeroponi i ostali zaštićeni prostori

Kada pak se govori o ratarskoj proizvodnji, već je izlizana rečenica kako se tu radi o tvornici pod vedrim nebom. Kako godine odmiču, to vedro nebo, svako malo svojom nepredvidljivošću, vlasnicima, uzgajivačima poljoprivrednih kultura pripremi iznenađenje poput ranog proljetnog mraza ili visokih temperatura, suše ili obilnih kiša, tuče, orkanskih vjetrova, a naposljetku i pojavom raznih bolesti zbog kojih se nerijetko moraju uništavati cijeli nasadi. Dodaju li se tome i zemljišna ograničenja, odnosno nedostatak poljoprivrednih površina te povećanje broja stanovništva na Zemlji, okretanju biljne proizvodnje na hranjivim podlogama u zaštićenim prostorima, jedna je od najrealnijih opcija. Uostalom, plastenici i staklenici, danas su sasvim uobičajena pojava kod nas, barem što se tiče uzgoja povrća i cvijeća.

Uzgoj salata, paprike te rajčice na hranjivoj podlozi zbog primjerice nedostatka zemlje, ali i uštede, prije desetak godina krenuo je i u našoj čakovečkoj Gospodarskoj školi, doduše kao projekt kojim bi se učenici upoznali i s tim vidom uzgoja. Nastavkom na hidroponiju, u svijetu se razvila i tehnika aeroponske metode uzgoja povrća kod koje se korijen biljke nalazi u zraku i povremeno se raspršuje “maglica” u kojoj su potrebne hranjive tvari za biljke. Ovaj sustav inspiriran je primjerom iz prirode, primjerice orhidejama u tropskim predjelima koje vise na drveću i izvlače hranjive sastojke iz atmosfere. Mineralna otopina se u aeroponici biljkama daje putem specijalne tehnike raspršivanja – stvaranja mineralne magle i vlage u zraku. Uz nabrajanje brojnih ušteda, poput vode i zemlje, tu se spominje i izostanak stresa biljaka zbog presađivanja, sprječavanja širenje mogućih bolesti i zaraza, budući da biljke nisu međusobno povezane i umrežene istom podlogom i slično.

Uzgoj kukaca kao osnovna djelatnost

Kako se tu radi o zatvorenim prostorima u koje ne mogu ući kukci koji bi oprašili biljke, uobičajena je praksa i to već godinama da se nabavljaju/kupuju kolonije bumbara. I naši povrćari, kupuju bumbare, nažalost u inozemstvu za svoje plastenike i staklenike budući da je bez njih, kao oprašivača nezamisliva je bilo kakva proizvodnja u zatvorenom.

– Bumbari su, kao i pčele, vrlo važni poljoprivredni oprašivači, tako da njihov pad populacije koji ni njih nije zaobišao, kao ni ostale oprašivače u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji, u znanstvenim krugovima koji to prate, izaziva zabrinutost. Pad populacije bumbara uglavnom je uzrokovana gubitkom staništa, ali i sve većom i većom upotrebom pesticida, između ostaloga, pojasnio je Darko Znaor stanje na terenu te u budućnosti najavio i poljoprivrednika koji bi se orijentirao isključivo na uzgoj kukaca.  Takve slične opcije poljoprivrede u budućnosti bile su teme predavanja Darka Znaora, znanstvenika koji poljoprivredu proučava iz više aspekata djelovanja.

Poljoprivrednik ugljika, pharmer…

Već se godinama priča i o tzv. zelenoj energiji poput bioplina, biomase, ali i solarnih panela. Istina, svjedoci smo kako se dio poljoprivrednih površina pokriva solarnim panelima te umjesto krumpira, s te se parcele dobiva energija. Kukuruz, repica i dio sličnih kultura polako se pretvara u biogorivo što je također, vizija budućnosti. Kamilica, sljez te slično bilje, također su podloga za ciljani uzgoj za potrebe farmaceutskih tvrtki.

Posebno je odjeknula kategorija u budućnosti i to tzv. “poljoprivreda bez poljoprivrednika”.

-Svjedoci smo odlaska mladih ljudi ne samo u inozemstvo, već i iz ruralnih krajeva u gradove. Lika je tako primjerice, gotovo pa opustošena i prepuštena majci prirodi. Ne dirne li netko tu prirodu, trava će prijeći u šikaru, a šikara u šumu, objasnio je Darko Znaor. Stoga su pojedine zemlje u takve predjele počele uvoziti velike preživače (primjerice u ruralne predjele Rumunjske stigli su bivoli) kako bi donekle obuzdali divljinu i održali biološku raznolikost.

 

Ostavi komentar