15 C
Čakovec
Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Centar dr. Rudolf Steiner proveo opsežno istraživanje ekološke i biodinamičke poljoprivrede u RH

Centar dr. Rudolfa Steinera proveo je opsežno istraživanje ekološke i biodinamičke poljoprivrede u RH te dao preporuke za unaprjeđenje aktualnog stanja.

U Centru dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu završeno je opsežno istraživanje pod nazivom “Analiza ekološke i biodinamičke poljoprivredne proizvodnje u RH, te mogućnosti za unaprjeđenje kratkog lanca opskrbe – prodaje na kućnom pragu s naglaskom na utjecaj COVID -19 pandemije na stanje tržišta i potražnju ekoloških i biodinamičkih proizvoda”. Ovo opsežno istraživanje financirano je sredstvima Programa ruralnog razvoja u sklopu Akcijskog plana Mreže za ruralni razvoj 2014. – 2020., godišnjeg provedbenog akcijskog plana Mreže za 2020. godinu

U RH postoji manje od 6000 registriranih poslovnih subjekata koji proizvode hranu na ekološki način, a upisani su u Upisnik ekoloških proizvođača. Biodnamičke proizvođače se za potrebe ovog istraživanja smatra ekološkim prozivođačima. Osim OPG-ova u Upisniku su registrirani i drugi pravni oblici. Usporedbom površina na kojima se proizvode ekološki proizvodi prevladavaju pašnjaci, livade i općenito površine koje ne daju prinos u ovom trenutku (novi trajni nasadi).

Istraživanje koje je provedeno i rezultati

Sljedom metodologije uzorkovanja iz ukupne baze Upisnika izdvojeni su proizvođači koji u prijavljenom certifikatu i imaju konkretan proizvod. Slučajnim odabirom županijski uzorak sadržavao je do 20 poduzetnka po županiji što predstavlja vrlo velik uzorak (10 %).

Nakon istraživanja statistički su obrađeni podaci i neovisnom interpretacijom se može zaključiti kako rezultati istraživanja pokazuju solidan potencijal za ekološku proizvodnju u RH, dok se s druge strane naziru brojne mogućnosti za unaprjeđenje sustava. Sljedom toga konstatirano je kako sljedi:

  • 23 % ekoloških proizvođača sve svoje proizvode uspiju prodati na kućnom pragu, a gotovo 43 % ne prodaju ništa na kućnom pragu. Inače, prodaja na kućnom pragu može se smatrati mjerom samostalnosti obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva što je u kriznim situacijama kao što je bila covid pandemija značajno dolazi do izražaja.
  • Preko 54 % ekoloških proizvođača zainteresirano je za ulaganje u nove kapacitete za ispravno skladištenje i čuvanje ekoloških proizvoda kako bi im se produžila trajnost i dostupnost.
  • Preko 73 % ispitanika smatra kako bi ulagali u novu opremu za preradu, doradu, pakiranje i druga postrojenja kako bi došli do proizvoda više složenosti. Samo 12 % smatra kako im nije potrebna nova oprema jer su već dostigli tehnološku opremljenost ekološkog imanja.
  • Preko 71 % ekoloških proizvođača smatra kako je transport i dostava prisutno samo do 10 % ukupnih troškova poslovanja njihovog imanja. 3 % ispitanika smatra kako su troškovi 40 % cijene, a 2,6 % misli kako transportni troškovi čine 50 % cijene proizvoda. Ispitanici iz ove kategorije visokih troškova su otočani, što je vrlo znakovito.
  • Vrlo zanimljiv podatak je kako gotovo 50 % proizvođača plasira proizvode lokalno /misleći na županiju/, dok 10 % svih hrvatskih ekoloških proizvođača plasira svoje proizvode u Zagreb. Gotovo 10 % ekoloških proizvoda se izvozi u zemlje EU, a 30 % proizvođača sa svojim proizvodima pokriva osim lokalne zajednice i većinu hrvatskog teritorija.

Kako unaprijediti ekološku i biodinmaičku proizvodnju na temelju dobivenih podataka

Temeljem rezultata istraživanja mogu se izdvojitii kategorije preporuka za unaprjeđenje sustava ekološke proizvodnje u RH;

  • Digitalizacija Upisnika i držanje upisnika aktualnim. Proširenje atributa koji opisuju entitete u bazi podataka Upisnika. Brojni ekološki proizvođači teško dolaze do informacije o tomu tko na ekološki način proizvodi sirovine koje oni trebaju.
  • Tako je potrebna izgradnja županijske platforme za ekološku poljoprivredu. Platforma podrazumijeva umrežavanje proizvođača i lokalne vlasti.
  • Uključivanje eksperata za ekološku poljoprivredu na županijskoj razini može rezultirati kvalitetnim prepoznavanjem karakterističnih proizvoda na razini županije te poticanja na osnivanje županijskih proizvođačkih udruga.
  • Budući da slični proizvođači trebaju i sličnu opremu potrebno je identificirati koja je to oprema i sukladno tomu opremiti zajedničku infrastrukturu /skladišta, hladnjače, postojenja za preradu, i drugo/. Uključivanje lokalne vlasti znači korištenje javnih objekata.
  • Pokretanje ekoloških sajmova na razini većih gradova i županija.
  • Omogućavanje proizvođačkim udrugama definiranje županijske ekološke košarice te sufinanciranje zajedničke dostave ekoloških proizvoda na kućni prag.

Mr.sc.Andrija Petrović
Amalka Vukelić, dipl.ing.agr
Mr.sc.Dijana Posavec

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

43,705FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE