Intervju s Matijom Posavcom, NPS: Vrijeme je da sjever Hrvatske ima snažnu zaštitu u vladi lijevoga centra

Hrvatska nije ravnomjerno razvijena, sjever je godinama zapostavljen – i to treba promijeniti!

Nezavisna platforma Sjever ne bavi se ideologijama ni svjetonazorom, nego našim specifičnostima i potencijalima, te podrškom koju ti potencijali zaslužuju od države.

Zašto sjever Hrvatske mora graditi jasniju i odlučniju politiku svojih interesa u budućoj vlasti Hrvatske, tema je o kojoj smo razgovarali s Matijom Posavcem, predsjednikom Nezavisne platforme Sjever, čiji je nositelj u trećoj izbornoj jedinici.

-Smatrate li da hrvatski sjever treba svoju specifičnu regionalnu politiku?

– Krajnje je vrijeme da sjever Hrvatske, koji obuhvaća tri županije: Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Varaždinsku županiju, ima jednu snažnu političku opciju koja će se isključivo baviti pitanjem interesa sjeverne Hrvatske. To mora biti politička stranka koja nije utopljena u širokim koalicijama, jer bi to značilo da se mora prilagođavati nekim drugim, širim politikama i ljudima koji ih osmišljavaju, a ne žive na sjeveru Hrvatske.

Politika sjevera mora se graditi na sjeveru Hrvatske, iz našega iskustva, vrijednosti i potencijala, ali još više od toga iz vizije građene na našem viđenju sjevera u odnosu na razvoj potencijala i mogućnosti koje će imati za pet ili deset godina. To je projicirano u naš program koji ćemo nametati svakoj vlasti, kakva god bila. U tom kontekstu smo se i osnovali kao stranka i na tim temeljima leži podrška koju uživamo. Vjerujem da će se to preslikati i na rezultate izbora i dati nam šansu da u hrvatskom parlamentu imamo opciju s utjecajem. Vrijeme je da sjever Hrvatske dobije snažnu zaštitu u vladi lijevoga centra.

– Kakav utjecaj želite u Saboru?

– Kada govorim o utjecaju, tada mislim na činjenicu da Hrvatska nije ravnomjerno razvijena i da to treba promijeniti. Hrvatska ne živi na jednak način i hrvatska vlast ne pristupa svima jednako. I u 2024. godini nastavljane je distribucija novca prema političkom ključu, a ne prema realnim potrebama. Na to treba upozoravati i to se mora mijenjati.

Zato se mi kao stranka ne bavimo svjetonazorom ni ideologijama, nego time što su naše specifičnosti i što prema našim specifičnostima treba promijeniti. Potencijali u svakoj hrvatskoj regiji nisu jednaki, a upravo potencijali trebaju biti ključni parametar pri određivanju razvojnih modela i podrške.

– Što su za vas prioriteti sjevera Hrvatske?

– Kada govorimo o infrastrukturi, netko tko sjedi u Vladi za tri godine mora riješiti pitanje bržeg željezničkog povezivanje sjevera. Uvesti brže vlakove i brze ceste koji povezuju sjedišta županija sjevera Hrvatske.

-Zašto je to važno građanima, a što znači gospodarstvu?

-Građanima to znači dinamiku, bolju mobilnost i veću produktivnost. Nije svejedno sjednete li danas u vlak te u Zagreb ili Graz stignete za jedan sat ili za tri sata. Nije svejedno kakva je konkurentnost regije ovisno o prometnoj povezanosti i izgrađenosti infrastrukture. Sve europske regije koje su izgradile adekvatne pruge za prometovanje brzih vlakova mnogo brže su se razvijale od onih koje ih nemaju. I to nije slučajno. Prije dva tjedna bio sam u Koruškoj, budući da Međimurska županija ima dobru suradnju s njima. Klagenfurt i Graz, udaljeni oko 150 kilometara, a putovanje traje sat vremena i 10 minuta. Za nas je to budućnost, a njima ni to vrijeme nije zadovoljavajuće, nego moderniziraju svoju prugu da bi do kraja iduće godine vrijeme putovanja od 150 kilometara skratili na 43 minute. Razmišljaju drugačije, jer znaju što im to znači za konkurentnost regije. Skraćivanje trajanja putovanja mnogo bi značilo i našim ljudima koji rade u Grazu ili Münchenu. Da mogu za dva do tri sata stići kući, češće bi dolazili doma. Ne bi toliko rasla motivacija za trajno iseljavanje i novac koji zarađuju u inozemstvu, donosili bi ovamo. Uvjeren sam da je to put prema prijelomnoj točki kada se ljudi odlučuju na povratak u rodni kraj.

– Što bolja povezanost s većim centrima znači za gospodarstvo?

– Za gospodarstvo bolja povezanost znači veću konkurentnost. U dvije godine koronakrize, gospodarski trendovi su bili negativni. Unatoč tome, međimursko gospodarstvo je bilježilo pozitivne trendove. U kriznim godinama spasila nas je proizvodna orijentiranost. Međimursko gospodarstvo ostvaruje dvostruko veći izvoz od prosjeka Hrvatske po glavi stanovnika, što govori o njegovoj otpornosti. Naravno da pri tome i zemljopisna pozicija igra ulogu, ali i iskorištavanje te pozicije, osobito blizine Austrije i Njemačke. I infrastrukturom se moramo približiti tim zemljama. Kada bi bila poboljšana cestovna i željeznička povezanost s tim zemljama, izvoz bi bio još veći. Bili bismo još atraktivnija destinacija za njihovo investiranje kod nas. Nama je ulazak u šengensko područje donio benefite, ali potencijali za te dobrobiti kod nas su bili prisutni i ranije.

-Treba zaraditi da bi se moglo dijeliti i u tom kontekstu povećati mirovine. Kako to ostvariti?

– Hrvatska mora pokazivati veću dozu solidarnosti, ali ne u vidu predizbornog bacanja novca i kupovanja glasova, nego stvaranjem održivog modela mirovina koje su definitivno preniske. Prosjek mirovina na moru, u Zagrebu i na sjeveru Hrvatske se razlikuje. Naši umirovljenici zaradili su mirovine u industrijama koje su bile niskodohodovne, poput tekstilne i građevinske industrije te poljoprivrede. Zamislite život umirovljenika koji živi sam, s 350 eura mirovine i treba smještaj u domu za starije i nemoćne koji – ako je sufinanciran – košta 500 eura, a ako je privatni i po 1.100 eura?! Ako ga nema tko uzdržavati, umirovljenik si ne može priuštiti dom, a da ne govorimo o nedovoljnim kapacitetima u ustanovama. Prije nego što je država nabavila borbene avione, trebala je veću pažnju usmjeriti prema umirovljenicima. Mirovine su rasle, no njihov udio u prosječnoj plaći i medijalnoj plaći je niži nego prije. Umirovljenik si je prije pet godina mogao priuštiti više nego sa sadašnjom mirovinom. Velik broj umirovljenika na sjeveru ima prosječnu mirovinu oko 400 eura što znači da dnevno na raspolaganju ima 13 eura i s tim mora pokrivati sve: hranu, platiti režije, održavati kuću i kupiti odjeću. Uz današnje cijene i inflaciju to je umjetnost preživljavanja. Država je prošli mjesec podijelila 513 milijuna eura za jednokratne naknade, a mogla je svima za 12 posto povećati mirovine. Mirovina mora biti barem 700 eura. O tome treba voditi računa. Žao mi je što je sjever i na tom polju bio zapostavljen, a mirovine naših umirovljenika stavljaju se u kontekst mirovina iz drugih regija gdje u znatno više.

– Ako osvojite ta tri željena mandata u Saboru i dođete u priliku biti jezičac na vagi, na koji način ćete se postaviti?

– S obzirom na sve projekcije koje daju ankete i ono što osjećamo na terenu, situacija na ovim izborima bit će mnogo neizvjesnija, nego na onima prije četiri godine. Volio bih da se ostvari ono što dugi niz godina: da bez centra, ni jedna ni druga opcija, ne mogu sastaviti vladu. Deset mandata raznih centrističkih opcija, u određenim okolnostima, bi moglo utjecati na to da pristojni politički građanski centar nametne svoje politike i svoje ljude u vlast. Radi političke higijene bilo bi dobro da vladu sastavi politički centar, da se politička scena pročisti i da zapušu novi vjetrovi.

– Je li to moguće u ovom mandatu?

– Sve je moguće. Slična situacija je bila 2015. godine kada smo dobili predsjednika Vlade iz nestranačkih krugova, koji nije pripadao niti jednoj od dviju velikih političkih opcija, što se tada dogodilo prvi puta u Hrvatskoj.

 

matija posavec

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

49,208FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE