Nakon Makariva, ukrajinske snage oslobodile su grad Izjum, ruske snage su opkoljene i prijeti im poraz.
Danas je 28. dan ruske agresije na Ukrajinu. Najvažnija vijest je po svemu sudeći uspješna ukrajinska ofanziva na sjeverozapadu Kijeva. Prema zadnjim informacijama, nakon Makariva oslobođen je grad Irpinj, dvadesetak kilometara od Kijeva. O tome više u stanju na kijevskom bojištu.
Jučer su „Međimurske novine“ procijenile ruske gubitke na oko 50.000 poginulih i ranjenih, a danas je stigla zanimljiva analiza koja iznosi slične podatke.
Prema analizi analitičara NATO saveza, od početka invazije do danas broj poginulih, ranjenih i zarobljenih ruskih vojnika u Ukrajini je oko 40.000, što je oko 20 posto svih ruskih trupa u Ukrajini. To bi značilo da se u NATO savezu računa da Ukrajinu napada oko 200.000 ruskih vojnika.
Naša je računica bila nešto veća, da je u Ukrajini od 200.000, pa do maksimalnih 400.000 ruskih vojnika. Naime, u Donjecku i Lugansku živjelo je prije rata dva do tri milijuna građana ruske narodnosti i sigurno su djelom mobilizirani.
U NATO savezu također računaju da je broj ranjenih vojnika u odnosu na poginule barem tri puta veći, a da se broj poginulih kreće od 7000 do 15.000 vojnika. Pri tome je i NATO koristio ukrajinske podatke, te djelom iz ruskih izvora.
Zbog velikih gubitaka koje imaju ruske snage, u NATO-u procjenjuju da je njihova bojeva sposobnost pala na oko 90 posto od maksimalnih sto posto.
No važnije od toga je pitanje morala ruskih vojnika, koji je sasvim sigurno niži od morala ukrajinskih vojnika koji brane svoju domovinu. U svemu tome ne treba zaboraviti da je Rusija i dalje druga svjetska sila po snazi oružja.
Prema podacima UNHCR-a, iz Ukrajine je u europske zemlje do sada izbjeglo oko 3,6 milijuna ljudi. Za danas je dogovoreno devet humanitarnih koridora, no ne i iz Mariupolja.
I dalje stiže moderno oružje u Ukrajinu sa zapada, Švedska je najavila da će u Ukrajinu poslati još 5000 sustava za protutenkovsko ratovanje. Vojni analitičari pak ne očekuju prestanak rata, već eskalaciju. Ruska vojska je nemilosrdna i već danima raketama svih vrsta uništava i napada gradove. Ne bi li slomila otpor Ukrajinaca.
Dogodio se i manji potres u Kremlju. Jedan od najbližih suradnika predsjednika Putina, njegov savjetnik Anatolij Čubais koji se uveo u Rusiju djelomičnu tržišnu ekonomiju za vrijeme Jeljcina, napustio je položaj i pobjegao u Tursku.
Što znači plaćati plin u rubljama?
Najvažniju političku i ekonomsku izjavu, jer su plin i nafta i oružje kad je riječ o Rusiji, dao je danas predsjednik Vladimir Putin. On je najavio da će se plin i nafta plaćati u – rubljama. Nakon toga je cijena plina na europskom tržištu odmah porasla za 19,56 eura, na ukupno 118,31 euro po megavatsatu, a porasla je i vrijednost rublje.
To je odgovor Rusije na uvedeni embargo na isporuku ruskog plina, kad se cijena rublje na burzama strmoglavila. Zbog toga se i govori da su sankcije uvijek dvosmjerne, pogađaju i onoga protiv koga se donose i onoga tko ih donosi.
Logika predsjednika Putina je jednostavna: europske zemlje trebaju ruski plin sigurno još najmanje godinu ili koju godinu duže, dok se ne preorjentiraju na nova tržišta ili nove vrste energije. Podpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak to objašnjava na način da bi bez ruskog plina i nafte i uvođenja embarga, došlo do globalnog kolapsa tržišta nafte i plina.
Kako Zapad ne bi do kraja uništio rusko gospdarstvo, a ruske dionice na burzama imale su gotovo status smeća, predsjednik Putin je uveo plaćanje u rubljama te na taj način smanjio pritisak na Rusiju. Europske države koje uvoze plin i naftu iz Rusije morat će plaćati rublju, to jest mijenjati eure ili dolare za rublju po onoj cijeni koju odredi Rusija.
Što će to značiti za odnose Rusije i Europe još nije do kraja jasno, no kako Europa treba ruski plin, morat će poštovati odluke iz Rusije još barem neko vrijeme. To zna i predsjednik Biden, koji je upravo u Europi i koji je već rekao da su Amerika u Europa što se tiče Rusije u različitim položajima kad je riječ o energiji. Kako je već poznato, Njemačka i Mađarska i još neke zemlje se ne žele odreći ruskog plina i zbog dugogodišnjih ugovora.
Prema izjavama iz Bruxellesa, u tijeku je izrada planova za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu i nafti, a nešto će se o tome čuti i na predstojećem sastanku NATO-a.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, najavila je da će u četvrtak razgovarati s američkim predsjednikom Joe Bidenom o isporuci ukapljenog plina kako bi se osigurala opskrba Europe za iduće dvije zime.
Kijevsko bojište
Ukrajinska vojska nastavila je danas svoju ofanzivu širih razmjera od zapada prema Kijevu. Jučer je oslobođen grad Makariv, ofanziva je nastavljena na sjever prema Peredjanki, da bi se u noći oštrica napada okrenula na sjeveroistok, gledano iz pozicije ukrajinskih snaga.
Tijekom današnjeg dana ukrajinske snage opkolile su gradove Buča, Irpinj, te Gostomelj. Napadnute su ruske snage i kod Demidiva tridesetak kilometara dalje prema sjeveru. Ruske snage tako su se na tom dijelu bojišta našle u obruču.
Prema Vitaliju Kličku, gradonačelniku Kijeva, ukrajinske snage su u međuvremenu oslobodile grad Irpinj.
Ono što su Rusi željeli učiniti Ukrajincima, sad se dogodilo njima, okruženi su sa svih strana, sa sjeveroistoka napadaju jedinice ukrajinske vojske, a s jugoistoka ukrajinske jedinice koje brane Kijev, dok je na istoku veliko jezero Dnjepra koje seže do Bjelorusije.
U stvari, bilo je pitanje dana kad će ukrajinska vojska iskoristiti geografski položaj i krenuti u napad u tom smjeru, jer je u zaleđu ruskih snaga jedno od jezera Dnjepra i Rusi sad nemaju kud. Očito je u Glavnom stožeru ukrajinskih snaga procijenjeno da iz Bjelorusije ruske jedinice ne mogu tako brzo intervenirati, koje bi ih inače mogle udariti u lijevi bok.
Analitičari iz Hrvatske znali su da će se to dogoditi, očekivali su taj napad još prošlog tjedna, teren i položaji su takvi da su idealni za presjecanje neprijateljskih snaga. Bilo je samo pitanje koliko će obruč na desnoj obali Dnjepra biti velik i hoće li sezati više prema sjeveru. Udaljenost od Gostomelja do Kijeva je oko 25 kilometara, a napadni pravac ukrajinskih snaga zahvaća oko pedesetak kilometara, a u zaokruživanju ruskih snaga oko stotinu kilometara.
To pak znači da su u napadu angažirane značajne ukrajinske snage. Za Ukrajinu je to područje veoma važno je se otvaraju najkraći prometni koridori prema Poljskoj i Varšavi.
Južno bojište
Napadi na opkoljeni Mariupolj se nastavljaju svom žestinom, na grad su bačene i dvije megabombe. Prema nekim procjenama, jer prave podatke nije moguće znati, do sada je poginulo oko 3000 civila, ali i dosta djece od rana, dehidracije i od gladi. Oni koji su izbjegli kažu da u Mariupolju vlada bijela smrt, od zime, gladi i granata.
Građani napuštaju Mariupolj postupno, očito je da su neki tajni izlazi još djelom otvoreni. Ukrajinske vlasti govore u zadnjim izvješćima da je u gradu još oko 200.000 građana.
Branitelji se i dalje grčevito bore, zahvaljujući njihovoj požrtvovnosti, Mariupolj još nije pao.
Stoltenberg: Prijetnje Rusije su opasne i neodgovorne
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg razgovarao je s novinarima uoči posjeta američkog predsjednika Joea Bidena Bruxellesu te rekao:
– Ruska invazija na Ukrajinu je brutalna, teško je gledati ljudsku patnju. Odlučni smo učiniti sve što možemo da podržimo Ukrajinu.
Stoltenberg je naglasio da Rusija mora prestati ‘zveckati nuklearnim oružjem’ rekavši da su prijetnje Rusije o korištenju takvog oružja ‘opasne i neodgovorne’.
Tajna Krasukhe – 4 to više nije
Navodno su ukrajinski vojnici preoteli dio naprednog ruskog sustava za ometanje Krasukha-4 u okolici Kijeva. Zapadne agencije jedva čekaju da pregledaju taj uređaj, o kojem se malo zna i o kojemu kruži fama da može ometati letjelice NATO.
Navodno je kod Kijeva pronađeno jedno vozilo Krasukhe od ukupna dva koja će se prebaciti u američku bazu Ramsden. Sustav za aktivno ometanje je širokopojasna elektronička stanica za veze koju je navodno omogućila pobjedu Asada u Siriji.
Krasukha je navodno toliko moćna da može ometati borbene zrakoplove i dronove do 300 kilometara i rad satelita u nižim orbitama, pa čak i AWACS-e, a može uzrokovati i oštećenja radio uređaja ali i navoditi rakete na lažne mete. Ako je vijest točna, to može biti ozbiljan udarac za rusku vojsku.
U Drugom svjetskom ratu samo donekle sličnu zadaću je imala njemačka „Enigma“, koju su dešifrirali Britanci i s kojom je velikim djelom dobiven rat protiv Njemačke. No „Enigma“ nije imala zadaću ometanja, već je to bio stroj za šifriranje i dešifriranje zapovjedi ključnim njemačkim snagama, kao i podmornicama na Atlantiku. (Josip Šimunko)
