Nakon pada GK Međimurja građevinari se nikada nisu oporavili

građevinari

Što se zbiva s građevinarima, nekadašnjim liderima međimurskog gospodarstva? Perjanicom koja je prije 90-ih zapošljavala do 10.000 radnika? Važnije od toga je činjenica da su međimurski graditelji tada bili nacionalni igrač sposoban graditi najsloženije građevinske objekte od proizvodnih hala za velike sustave, hotelske komplekse od Umaga do Dubrovnika, objekte vodogradnje, prvu dionicu autoceste Zagreb Goričan od Svete Helene itd.

Međimursko građevinarstvo je duže od jednog desetljeća u stagnaciji i više nije lokomotiva međimurskog gospodarstva. Tu ulogu su preuzeli metalci.

Građevinari grcaju u problemima, od nedostatka radnika, niskih cijena zbog kojih životare, pa nemaju za akumulaciju koju bi prelijali u daljnji razvoj. Jedan od problema međimurskog graditeljstva je silna poduzetnička udrobljenost. U našoj županiji posluju 482 građevinske tvrtke, a prevladavaju male i srednje firme. Njihova je prednost da su žilave i da lakše preživljavaju, ali one nisu nositelji razvoja, novih tehnologija, niti  sposobnost građenja kompleksnih građevina, to su odlike velikih firmi kakav je nekada bio Građevni kombinat Međimurje, poznati kao GK Međimurje.

Jedan od problema međimurskog graditeljstva je silna poduzetnička udrobljenost. U našoj županiji posluju 482 građevinske tvrtke, a prevladavaju male i srednje firme. Njihova je prednost da su žilave i da lakše preživljavaju, ali one nisu nositelji razvoja, novih tehnologija, niti  sposobnost građenja kompleksnih građevina, to su odlike velikih firmi kakav je nekada bio Građevni kombinat Međimurje, poznati kao GK Međimurje.

Ono malo stručnih i sposobnih radnika koji su do krize 2008. godine bili lojalni svojim firmama su nakon otvaranja tržišta radne snage u EU “pobjegli” u Njemačku. Cijeli tekst o sudbini građevinarstva i o tome tko će nam u budućnosti graditi i poprvaljti zgrade čitajte u novom broju MEĐIMURSKIH NOVINA.

Ostavi komentar