Međunarodni dana rijeke Drave obilježava se s ciljem podizanja svijesti o potrebi bolje zaštite i osiguravanja održivog razvoja jedne od posljednjih prirodnih rijeka u Europi, koju često nazivaju europskom Amazonom. Simbolično ili ne obilježava se na prvi dan jeseni 23. rujna, donosi medjimurska-priroda. info
Rijeka Drava dužinom od 725 kilometara druga je po duljini u Hrvatskoj, od nje je dulja jedino Sava. Drava izvire u južnom Tirolu u Italiji i protječe kroz Austriju, Sloveniju, Mađarsku i spaja se sa Dunavom u Hrvatskoj u blizini Aljmaša. Drava je rijeka koju krasi iznimna bioraznolikost unatoč tome što je na slivu rijeke izgrađeno više od 50 hidroelektrana, a posljednje dvije nalaze se u Hrvatskoj.
Akumulacijska jezera kao posljedica izgradnje hidroelektrana tijekom zime dom su brojnih ptica koje jezero koje rijetko smrzne koriste kao izvor za pronalazak hrane. Riječni sprudovi gnjezdilišta su za ptice čija jaja sliče kamenčićima na šljunčanim sprudovima kako bi što bolje osigurala i sakrila jaja kao što to čine crvenokljuna čigra i kulik sljepčić.
Posebice su važne šumske zajednice vrba i topola, koje često prve naseljavaju šljunkovite sprudove i stvaraju uvjete povoljne za razvoj drugih biljnih zajednica. Rijedak je i važan glacijalni relikt – biljka kebrač (Myricaria germanica) koja se nalazi na gornjem toku rijeke Drave.
Iskusni plovitelji rijekom Dravom najbolje poznaju moć i djelovanje ove europske Amazone, koja svake godine tijekom visokog vodostaja mijenja krivudav izgled rijeke i odronjava dio obale s jedne strane stvarajući strme obale, a sa druge šljunčane obale idealne za kupače i rekreativce.
Stvaranjem strmih obala postaje idealno mjesto za gniježđenje ptica bregunica, pčelarica ili vodomara koji svoje gnijezdo kopaju u rahlom sloju tla. Vlada Republike Hrvatske je rijeku Dravu zajedno sa rijekom Murom proglasila zaštićenom u kategoriji Regionalni park koji prolazi kroz 5 županija.
Ujedno je i okosnica UNESCO-ova Prekograničnog rezervata biosfere „Mura – Drava – Dunav“ koji će nakon uključivanja svih država kroz koje protječe biti najveće europsko zaštićeno riječno područje (700 km). Biti će i prvi svjetski pentalateralni (Hrvatska, Austrija, Mađarska, Slovenija i Srbija) UNESCO-ov rezervat biosfere.
