Nakon što su sumirani rezultati ovogodišnje mature, snažno je odjeknula vijest da je, nakon deset godina od uvođenja državne mature, ovogodišnja generacija maturanat-gimnazijalaca najgora do sada, posebno u matematici i hrvatskom jeziku. Ipak, odmah treba naglasiti da u Međimurju gimnazijalci nisu kiksali kao drugdje.
– Zadovoljni smo rezultatima. Naši učenici riješili su ispite državne mature iznad nacionalnog prosjeka. Svi su više-manje upisali željeni fakultet, kazala nam je ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec Sandra Breka-Ovčar, ne želeći otkriti prolaznost pojedinačno po predmetima.
– Najbolje ocjene su bile iz stranih jezika, a najslabije iz matematike. I ove smo godine zadovoljni rezultatima mature koji su iznad državnog prosjeka. Gotovo svi maturanti uspješno su upisali željene fakultete, komentirala je rezulate ravnateljica Srednje škole Čakovec Gordana Ramušćak.
Kad gimnazijalci padnu maturu to je problem, za razliku od strukovnih škola
U čemu je problem i što se dogodilo da se ovogodišnja državna proglašava “upozoravajućom” na nivou zemlje, razgovarali smo s Draženom Blažeka, ravnateljem Tehničke škole, najveće strukovne škole u Međimurju.
– Uopće nisam iznenađen brojem od 8800 učenika koji su pali glavne ispite. Odmah na početku moram naglasiti da je potrebno razlikovati rezultate učenika gimnazijskih programa od rezultata učenika u strukovnim školama. Na državnim ispitima negativno je ocijenjeno puno gimnazijalaca što je odjeknulo kao problem. Gimnazijski maturanti koji nisu položili državnu maturu nisu završili srednjoškolsko obrazovanje. U strukovnim školama drugačije, jer je njima položena državna matura samo ulaznica/uvjet za upis na željeni fakultet. Oni i bez državne mature imaju svoju struku i mogu samostalno raditi u svojim sektorima, kazao je uvodno.
Rezultati državne mature uopće nisu lošiji u strukovnim školama, pritom mislim i na rezultate na razini države, a posebno ne kod nas.
Zašto se dogodio tako velik broj pada gimnazijalaca?
– To bi trebalo upitati ravnatelje gimnazija, odnosno nekog tko vodi uspinu politike. Ovdje govorim o razini države, a izuzimam Međimurje gdje problem nije izražen. U Hrvatskoj se dugo godina smatralo da je manje vrijedno ići u strukovnu školu. U Međimurju su ljudi shvatili vrijednost strukovnog obrazovanja i naše su upisne kvote na svjetskoj razini, dok u ostatku Hrvatskoj to nije tako. Sva djeca većinom konkuriraju za upis u gimnazije, iako nemaju svi potencijal za završetak iste. Zatim, kad dođe na red državna matura, učenici imaju probleme. Zbog toga smatram važnim da se vrati bodovni prag za upis četverogodišnjih zanimanja, kazao je.
Blažeka je naveo i konkretne rezultate za Tehničku školu koji govore sami za sebe.
– Od 109 naših učenika koji su pristupili ispitima, samo četiri učenika nisu položila test iz matematike. Od toga je jedan pao na višoj razini i tri na nižoj razini. Radi se o učenicima koji su imali dvojke u svjedodžbi iz matematike. To nije tako tragično kao kad padne učenik koji ima četvorku iz nekog predmeta, a toga nažalost ima u drugim školama. Tu se alarm treba upaliti.
– Iz Hrvatskog jezika u Tehničkoj školi je palo 15 učenika, uglavnom zbog eseja, a samo u jednom slučaju obrnuto da je učenik loše napisao test iz poznavanja jezika, a prošao esej, kazao je Blažeka i posebno naglasio:
– S druge strane, 62 učenika ostvarila su pravo na upis fakulteta u Hrvatskoj. Nikad više naših učenika nije upisalo FER, njih 5, tri učenika idu na FSB, a to su najzahtjevniji fakulteti u državi. Zbog toga smo jako zadovoljni, kaže ravnatelj koji također ističe da čak 30 učenika ide studirani u inozemstvo: u Sloveniju, Austriju i drugdje.
Digitalizacijom zanemareno usmeno i pismeno izražavanje učenika
Položena državna matura bez obzira kad se položi ne važi samo za ovu godinu, nego i dulje. Ispiti koji su položeni na državnoj maturi su trajni.
Pojasnio nam je po njegovo mišljenja i razloge pismenog i usmenog izražavanja učenika.
– Digitalizacijom je u školama zanemareno pismeno i usmeno izražavanje. Djeca bježe od pisanja rukom i čitanja fizički opipljivih knjiga. Svi preko interneta traže sažetke pa je na naplatu došao takav način rada. Razvijenije zemlje od nas već su ranije uočile taj problem i vratile su djecu papiru i olovci. To će se neminovno dogoditi i kod nas. U moru informacija djecu je teško naučiti razlikovati važnog od nevažnog, a to znanje se nekada dobivalo kada su učenici sami morali pisati sažetke nakon što su pročitali neko djelo.
Nadalje, smatram da je za bolje rezultate u hrvatskom jeziku potrebna veća interakcija među profesorima strukovnih predmeta i hrvatskog jezika. Mi se borimo s time da i profesori struke vode računa o pismenosti učenika. Da ne govorim o tome kakvim rukopisom učenici pišu. Svaka čast onima koji su to uspiju pročitati, a da nisu u zabludi što je autor htio reći. Na tome treba raditi pa će i rezultati državne mature biti bolji.
Zagovornik sam da državna matura mora ostati jer je uza sve svoje nedostatke u provedbi najkvalitetniji alat u vanjskom vrednovanju znanja, kazao je završno ravnatelj TŠ-a.
Od srednjoškolaca se očekuje više rada i učenja
Matematika je jedan od onih predmeta kojeg učenici ili vole ili ne vole, sredine nema. Kako je više onih koju nju ne vole pa je izbjegavaju koliko god mogu, najslabiji rezultati iz tog dijela državne mature stoga i nisu iznenađenje. Da matura nije bila ništa teža nego prijašnjih godina, potvrdila je i Mirjana Hržić, profesorica matematike u preloškoj Srednjoj školi.
– Ono što se promijenilo, ističe profesorica Hržić, ne samo ove već i protekle godine, je način ispitivanja. Dosada je većinom bilo “riješi zadatak” tipa koliko je 3 puta 2, a sada se propituje s kojim brojem treba pomnožiti 3 da se dobije 6. Dakle, zadatak se samo preformulirao.
Učenicima, jednostavno nedostaje samostalni rad, kaže jer može se profesor ne znam kako truditi na nastavi ako učenik to ne nadogradi svojim daljnjim radom, poput pisanja zadaća i vježbanje zadataka.
Dobra pouka da se ne bježi od svakodnevnog učenja kod kuće, što je često problem, jer bez njega nema nadogradnje naučenoga u školi. Posebice kada je u pitanju veliki broj predmeta, što je izraženo u gimnazijskim smjerovima. (BMO, SH, VV)
MATURANTICA Anamarija Jančec iz Štefanca: Nije stvar samo u štrebanju
Anamarija Jančec iz Štefanca, maturantica čakovečke Ekonomske škole, smjer ekonomist, na ispitima državne mature potvrdila je svoju četvorku s kojom je završavala svaki razred srednjoškolskog obrazovanja. Hrvatski i engleski pisala je na A razini, a matematiku B.
Istina, sada je već i brucošica Međimurskog veleučilišta koje njoj je bio i prvi odabir.
Realno, kaže, matura se može dobro napisati ako se barem malo učenik priprema za nju. Doduše, ona se i nije nešto pretrgla od učenja. Prolistala je tek romane za esej, a zadesila ih je pjesma Tina Ujevića.
– Nisam se uopće pripremila na pjesmu i prvih 20 minuta mi je bilo Isuse Bože kaj da ve delam i pišem, rekla nam je nova brucošica. Na kraju sam improvizirala, uključila mozak i logiku i prošla. Bilo je učenika koju su jednostavno odustali, predali prazne papire i otišli.
Njoj se nije činilo da su ispiti teži, kompliciraniji ili puno zahtjevniji u odnosu na prijašnje godine.
– Neke stvari samo treba malo bolje pročitati pa makar i više puta. Koliko ja sad vidim, matura se ne bazira samo na učenju, već na sposobnosti improvizacije, logičkog povezivanja, čitanja s razumijevanjem i u biti koliko je tko slušao na nastavi kroz četiri godine.
Dosta učenika pojede strah, trema i nerealna očekivanja
– Vidjela sam jednu curu koja je doslovno imala napad panike prije ispita iz hrvatskog. Problijedjela je, počela je hiperventilirati i na kraju je odustala. Svi nam nabijaju stres od mature, od profesora do roditelja, a k tome i mi sami. (vv)
STATISTIKA u Međimurskoj županiji: Najviše kikseva na osnovnoj razini iz hrvatskog i matematike
Prema podacima Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje na državnu maturu iz Međimurske županije pristupilo je ukupno 681 učenika. Državnu maturu položilo je 514 pristupnika, odnosno 167 učenika nije uspjelo dobiti pozitivnu ocjenu. Najbolja riješenost bila je na ispitu iz Engleskog jezika – viša razina, a najgora riješenost bila je iz ispita Hrvatski jezik – osnovna razina i Matematika – osnovna razina.
No s druge strane, upravo u posljednjem spomenutim predmetima imamo maturante koji su rasturali i riješili ispite sa stopostotnom točnošću na višoj razini. To su gimnazijalci Josipa Slavenskog Tina Čatlaić iz Čakovca i Filip Vinković iz Svetog Martina na Muri. Tina je riješila bez izgubljenog boda riješila ispit državne mature iz Hrvatskoga jezika na višoj razini, a Filip koji je ujedno proglašen i učenikom generacije riješio je sto posto ispit iz matematike na višoj razini.
U Graditeljskoj školi Čakovec državnu maturu je prijavilo 74 učenika, a položilo ju je ukupno 38 učenika, odnosno 36 učenika je nije položilo. Hrvatski jezik nije položio 21 učenik, matematiku 20 učenika, engleski jezik 7 učenika, a njemački jezik 1 učenik. Napomenimo da u strukovnim školama nije obaveza polagati ispite državne mature.
Državnoj maturi iz Ekonomske i trgovačke škole ukupno je pristupilo 137 učenik. Najbolje su napisali Engleski jezik višu razinu i Njemački jezik višu razinu, dok su s druge strane najgore napisali Matematiku osnovnu i višu razinu. Prolaznost po predmetima bila je sljedeća: hrvatski viša razina 93,20%, osnovna razina 84,85%, matematika, viša razina 40.00% , osnovna razina 76.42%, engleski viša razina 98.41%, B razina 84.62%, njemački viša razina 100% B, a osnovna 81.25%.
U Srednjoj školi Čakovec ispitu državne mature pristupilo je 105 učenika, od čega 53 gimnazijalca i 52 medicinara. Hrvatski jezik uspješno je položilo 100% gimnazijalaca i 96% medicinara. Matematiku je položilo 96% gimnazijalaca i 94% medicinara. Engleski jezik gimnazijalci su riješili 100%, a medicinari 98%, dok je kod njemačkog jezika prolaznost bila 100% i kod gimnazijalaca i kod medicinara. (sh)
