Marijan Branilović iz Zasadbrega uz pomoć glista dobiva najbolje gnojivo

humus branilović pajo18
Marijan Branilović-Pajo

Konvencionalna poljoprivreda uz primjenu ogromnih količina umjetnog gnojiva dovela do osiromašenja najplodnijeg dijela zemlje. Drugim riječima s naših polja gotovo pa je nestao sloj humusa ili sloj zemlje koji nastaje razgradnjom organskih tvari, biljnih i životinjskih ostataka.

Naime, do nedavno, slama, kukurozovina i slične biljne materije nisu se zaoravale već su se odvozile s polja, korov se uništavao herbicidima dok se umjesto stajskog gnoja, upotrebljavalo isključivo umjetno gnojivo. Sve to osiromašilo je tlo koje je postalo zbijeno, tvrdo, voda se zaustavljala na površini, a u dubinu nije ulazio ni zrak ni toplina. 

Upravo takvu sličnu poljoprivrednu površinu prije kojih desetak kupio je Marijan Branilović u Zasadbregu. Doduše, njegova zemlja nije bila osiromašena ili, kako on kaže, mrtva zemlja zbog intenzivne obrade već zbog višegodišnje zapostavljenosti i zapuštenosti. Tome treba još pridodati i strukturu tamošnjeg zemljišta koje je pretežno ilovasto ili tvrdo poput kamena. 

A naš sugovornik koji inače već 20-tak godina radi u Italiji, naumio je zasaditi plantažu maruna koji ga fasciniraju godinama. No, kako je rekao, najprije je morao oplemeniti zemlju, vratiti život mrtvoj ilovači. 

Znajući da za plantažu treba konjski gnoj koji jedini ne daje kiseli medij, počeo ga je kupovati od okolnih uzgajivača konja. Godinama ga je deponirao na zemlju bez ikakve podloge da bi ga potom naselio kalifornijskim glistama. Kupio je deset bačvi od 200 litara punih glista  od kojih je svaka stajala 100 eura.

A kako izgleda sam proces dobivanja najboljeg organskog gnojiva pročitajte u najnovijem broju tiskanog izdanja naših novina koje su u prodaji od četvrtka, 30.travnja.


Ostavi komentar