IZLOŽBA GLJIVA U ČAKOVCU pokazala stranu ljekovitosti i široke kulinarske primjene “šumskog mesa”

Čakovečko gljivarsko društvo Smrčak minulog je vikenda u središnjem gradskom lokalu organiziralo prvu u nizu ovogodišnjih izložbi gljiva. Iako sezona i trenutačno vrijeme bez kiše ne pogoduje rastu i razvoju gljiva, članovi Društva ipak su se potrudili i izložili impozantni broj primjeraka šumskog mesa. Gljive su brali diljem zemlje od Gorskog Kotara, Zagorja i Prigorja do Podravine

 – Prikupili smo 200-tinjak vrsta gljiva, rekao je na otvorenju predsjednik Društva, Vladimir Mislović. Između ostalog, mogu se vidjeti uobičajeni primjerci pečurki, gnojištarki i muhara do tako često spominjanih vrsta ovih dana, famoznih tartufa kojih ima i u Međimurju samo je pitanje njihove kvalitete.

Istina, nije ih još našao u Međimurju no, kaže niti ih ni ne traži. Bitno mu je skupiti što više primjeraka gljiva, pokazati ih ljudima te ih educirati o branju, čuvanju i uporabi. 

U vrijeme kada se ljudi vraćaju prirodi i sve više posežu za biljkama kao pomoći u liječenju najtežih bolesti, gljive su izbile u prvi plan. Uz već poznate vrste, doznali smo imena i nekih novih koje rastu tu oko nas.

 – Brezina guba ili čaga, danas je jedna od najljekovitijih gljiva. Najpoznatija je u liječenju bolesti dišnog sustava i to od obične prehlade, upale grla i sinusa preko astmi i bronhitisa pa sve do teških upala pluća i tumorskih oboljenja. Isto tako, čaj od njenog plodišta jača imunitet, a ima i jako antibakterijsko i protuupalno svojstvo.

Naravno, to je samo dio “čudesnih” svojstava brezine gube koja povoljno djeluju na ljudski organizam za razliku od stabla na kojem parazitira i time ga uništava.

Za hrastovu pak sjajnicu, kaže da je biljka budućnosti jer je zasada, jedini dokazani lijek protiv karcinoma i to više vrsta.

 – Vrlo ju je teško pronaći, dosta je rijetka i skupa, kaže predsjednik Mislović. Tvrde je građe, pa se od nje rade čajevi i tinkture. U gljivi su potvrđene esencijalne i neesencijalne aminokiseline, organske kiseline, polisaharidi, beta glukani, triterpenoidi, kumarini, saponini, fitoncidi, vitamini, makro i mikroelementi…. 

Istina, gljiva je još uvijek predmet intenzivnog istraživanja što će reći da njena ljekovitost nije upitna. 

Šumsko meso doista može zamijeniti ono pravo

Uz ljekovitost, na izložbi su se mogle doznati i kulinarske vrijednosti gljiva za koje se s pravom kaže da su šumsko meso.

 – Meni je žao što se gljive najviše pripremaju onako, pečene s jajima, požalila se Beata Mislović iz Čakovca, iskusna beračica gljiva i članica Društva.

One se doista mogu pripremiti na niz drugih načina, poput namaza, ajvara… Mogu zamijeniti meso u faširancima, poslužiti kao nadjev za palačinke, dizane kolače, štrukle, razna mesa, samo treba upotrijebiti malo mašte.

Ukoliko niste stigli minulog vikenda razgledati gljive, nova izložba sprema se u Nedelišću, Štrigovi, Goričanu, Varaždinu….

RECEPT 

Ružice s gljivama

U ponudi finih jela od gljiva, dojmile su nas se i ružice s gljivama. Pripremila ih je Beata Mislović koja je recept rado podijelila s nama.

 – Mogu se koristite različite vrste gljiva, što ih je više jelo je bolje. Ubrane gljive se narežu i prodinstaju na malo masla i češnjaka te se štapnim mikserom na grubo usitne, ne u namaz. Lisnato tijesto se rastani, stave se gljive i malo naribanog sira. Rola se u obliku 

rolade koja se potom reže na ružice pri čemu se gornja strana malo stisne kako bi se “rascvjetale”. Prije nego što se stave peći u pećnicu, na svaki se komad stavi još malo mozzarele.

Ostavi komentar