INTERVJU: Siniša Golub – Osoba godine Grada Mursko Središće

Siniša Golub
- Svakodnevni izazovi traže neprestani osobni rast i razvoj pojedinca, i na tome kao ravnatelj stalno radim, ističe mr. sc. Siniša Golub

Prošle godine Grad Mursko Središće pokrenuo je novi projekt Osoba godine Grada Mursko Središće. Sve osobe koje su bile prijavljene uveliko su doprinijeli u razvoju društvenog, kulturnog, humanog života grada. Temeljem zapisnika Odbora za javna priznanja Grada Mursko Središće, Gradsko vijeće je većinom glasova prihvatilo da se nagrada za osobu godine dodijeli Siniši Golubu, ravnatelju Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode – Centar za posjetitelje „Med dvemi vodami“ s obrazloženjem:

– Siniša Golub i stručni suradnici Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode zaslužni su za osmišljavanje projekta Centar za posjetitelje „Med dvemi vodami“ vrijednog 12 milijuna kuna koji se nalazi u naselju Križovec. Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode također aktivno sudjeluje u projektu Grada Mursko Središće – spajanje šetnice uz rijeku Muru s poučnom stazom Svetomartinska Mura. Siniša Golub je međimurski okolišni aktivist, publicist i pokretač brojnih projekata u zaštiti prirode i okoliša. Iznimno je aktivan u svim projektima koji prikazuju prirodne vrednote Grada Mursko Središće, ali i Međimurske županije.

U nastavku pročitajte razgovor sa Sinišom Golubom objavljen u tiskanom izdanju Međimurskih novina 27. studenoga 2020. godine.

Iako procesi zaštite prirode u Međimurju počinju već 1960-ih godina, javna ustanova, u čijoj je nadležnosti provedba Zakona o zaštiti prirode Republike Hrvatske, na terenu u Međimurskoj županiji djeluje od siječnja 2007. godine. Od samog početka na njezinom je čelu Siniša Golub. Golub je na mjesto ravnatelja ustanove došao s pozicije direktora Zaštitarsko-ekološke organizacije Nobilis gdje je u periodu od 1995. do 2006. godine ostvario zapažene rezultate u procesima zaštite prirode i okoliša. To mu je, između ostaloga, bila najveća referenca da ga Međimurska županija angažira na ustrojavanju ustanove. Trenutno je pri kraju trećeg ravnateljskog mandata, u godini u kojoj je Javna ustanova realizirala svoj najveći i financijski najizdašniji EU projekt, javnosti dobro poznat pod nazivom: Med dvemi vodami.

Galerija Mura Centar Med dvemi vodami
Sredinom lipnja ove godine u zgradi Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode u Križovcu otvoren je moderan Centar za posjetitelje Med dvemi vodami

– Odmah u sridu: koliko EU projekti doprinose zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj?

– Činjenica je da svaka hrvatska županija ima svoju javnu ustanovu za zaštitu prirode jer svaka županija ima zaštićena područja i pojedinačne objekte u sedam zakonskih kategorija koje nisu nacionalni park ili park prirode. Svaka županija svojoj ustanovi pokriva trošak „hladnog pogona“, no za sredstva kojima se ostvaruje dodana vrijednost u složenim procesima upravljanja zaštićenim prirodnim vrijednostima, ustanove se moraju okrenuti fondovima EU i drugim fondovima iz pojedinih država Europe ili svijeta. Bez dodatnih sredstava, nažalost, vrijedi ona uzrečica izvorno iz engleskog jezika: Konzervacija prirode bez novaca je samo konverzacija! E sad, koliko projekti stvarno doprinose zaštiti prirode u RH? Ovisno o tome što pojedinac podrazumijeva pod zaštitom prirode. Nekome je to edukacija o prirodnim vrijednostima, drugima pošumljavanje, trećima revitalizacija starih riječnih rukavaca. U tom smislu, diljem Hrvatske provode se različiti projekti kojima se kvalitetno doprinosi rješenju nekog lokalnog ili regionalnog ekološkog projekta, tu nema dvojbe.

– Znači li to da ustanove za zaštitu prirode danas više trebaju projekt-menadžere nego biologe i ekologe?

– Da, to znači upravo to! Doduše, i same ustanove trebaju na čelu imati dobrog upravitelja koji nužno ne mora biti biolog ili ekolog po struci, a koji mora imati „panoramski pogled“ na prostor i vrijeme u kojem djeluje. U provedbi projekata to još više dolazi do izražaja. Svakodnevna komunikacija sa svim projektnim partnerima, dionicima, nadzornim državnim tijelima, izvođačima radova, razvojnim agencijama, i tako u nedogled, traži puno.

– Što je prednost kontinuiteta u ravnateljstvu? Tri uzastopna mandata znače 12 godina na čelu ustanove.

– Glavna prednost je da se u tih 12 godina može solidno ostvariti barem jedna velika ideja i nekoliko manjih koje doprinose općoj misiji zaštite prirode. Na početku rada javne ustanove izgledalo je da ćemo neke procese i projekte ostvariti brže, ali smo već nakon prvih pet godina uvidjeli da će se stvari ipak kretati sporije negoli je bila naša razina poleta. Izrazito bitna stvar je i pozitivna potpora upravnog vijeća ravnatelju, a svih ovih godina ta je potpora bila nedvojbena i izrazito, izrazito konstruktivna. Dragica Vugrinec i dr. Kristijan Valkaj ostavili su najdublji trag kao članovi upravnog vijeća u zadnjih desetak godina djelovanja ustanove. Također, i trojica župana – Josip Posavec, Ivan Perhoč i Matija Posavec – bez čije potpore nikad ne bismo ostvarili projekt kakav je „Med dvemi vodami“.

Luksuzna fotomonografija “Priroda Međimurja”

– Fotomonografija „Priroda Međimurja – Med dvemi vodami“ kapitalno je djelo u kojem su prikazane prirodne vrijednosti i posebnosti međimurskog prostora. Zbog pandemije, knjiga nije imala svoju prvu promociju, no kakvi su odjeci onih koji su knjigu primili u ruke? Zašto je važno da svaka generacija iza sebe ostavi i pisani trag?

– Svatko tko je dobio knjigu u ruke, bio je upravo oduševljen balansom konciznog teksta i vrhunskih fotografija na 256 stranica velikog formata u tvrdom uvezu. Nije mala stvar to postići s grupom autora, i to onih koji svoj kruh služe na drugim poslovima, jer od pisanja knjiga se u Hrvatskoj ne živi. Da je svaka prethodna generacija iza sebe ostavila ma bilo kakvo djelo na temu prirode, barem u zadnjih sedamdeset godina, nama bi danas bilo lakše usporediti i složiti komparativnu sliku stanja prirode Međimurja kroz prošlost. Ovako, možemo samo nagađati kakav je ovo raj bio u različitim epohama tijekom zadnjih dvije-tri stotine godina. Dakako, moramo i pisati knjige te stvarati druge zapise kako bi buduće generacije mogle „čitati“ današnje Međimurje.

– Čega u Međimurju ima previše, a čega premalo kada govorimo o prirodnom i doprirodnom otvorenom prostoru?

– Ako bismo to previše i premalo stavili u omjer po glavi stanovnika, tada imamo previše oranica pod intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom, a premalo dubokih šuma i livada s autohtonim biljem. Teško je današnjem djetetu ili mlađoj osobi objasniti što znači prava hrastova šuma koja bi trebala biti sasvim normalna pojava u regiji kroz koju protječu dvije nizinske rijeke. U Međimurje se posljednjih desetljeća polako uvuklo i ograđivanje privatnih parcela na otvorenom prostoru što dodatno smanjuje kvalitetu staništa za divljač i druge divlje vrste. Neke zemlje čak imaju zakonski uređenu „prohodnost“ otvorenog prostora, kod nas je to zasad izvan svake kontrole. Daleko od toga da bi Međimurje u 21. stoljeću moralo izgledati kao na podravskim naivnim slikarijama, ali krajobraz treba sagledavati u cjelini, a ne parcijalno.

– Kako prirodu doživljava netko kome je ona svakodnevni posao? Mnogi bi dali sve da mogu biti djelatnici ustanove kojoj ste na čelu. Je li to zaista romantičan posao kako se čini izvana?

– Doživljaj prirode je individualna stvar. Nekome je i čakovečki Perivoj Zrinski pojam vrhunske prirode, netko pak tek u divljim predjelima Gorskoga kotara ili Velebita pronalazi ono što smatra prirodom. Mene osobno intrigira ono čega u Međimurju nemamo, a to je divljina, iskonski i stvarno netaknuti predjeli kakvih je na ovom svijetu sve manje. Time sam se inficirao kao mladić radeći na Aljasci i od toga nema uzmaka. Posao u zaštiti prirode ima svojih čari, ali čim je nešto „javno“ i „administracija“ uz to se odmah veže i puno birokratskog posla. Zato bi se mnogi razočarali kad bi shvatili da oko polovice radnog vremena odlazi na papirologiju, prepisku i dopisku, planiranje i izvještavanje, a tek druga polovica obuhvaća rad na terenu i ono o čemu se sanja kad se zamišlja rad u zaštiti prirode. To također nije posao za nekoga tko želi biti slobodan od stresa i „siguran od sviju nereda“ jer probleme u prirodi stvaraju ljudi, a suprotstaviti se takvim ljudima, e, to nije za svakoga.

Prijem nagrađenih sportaša i osobe godine održat će se u petak 4. prosinca u 9 sati ispred Gradske uprave Grada Mursko Središće.

foto: Davorin Mance

  • na naslovnoj fotografiji i tabli kultna izjava američkog prirodoslovca Alda Leopolda

 

Ostavi komentar