INTERVJU Alen Kajmović: Postali smo poželjan poslodavac, ljudi nam sami dolaze

Alen Kajmović, predsjednik Uprave Mesne industrije Vajda

Prošlo je nešto više od tri godine otkako je Grupa Pivac iz Vrgorca preuzela Mesnu industriju Vajda iz Čakovca. Pokazalo se da su početna strahovanja dijela javnosti kako će akvizicija dovesti do gašenja proizvodnje i masovnog otpuštanja radnika te ukidanja branda Vajda bila bespredmetna. Situacija je danas u Vajdi daleko bolja nego prije. Poslovanje je stabilno i širi se, a planovi o daljnjem rastu ne prestaju. Vajda je znatno povećala plaće zaposlenicima, a zapošljavaju i nove radnike. O poslovanju Vajde i aktualnom stanju u stočarstvu razgovarali smo s Alenom Kajmovićem, predsjednikom Uprave Mesne industrije Vajda, koji je ovu funkciju preuzeo u studenom 2018. godine, nakon što je godinu bio na poziciji šefa investicija i razvoja.

* Na koji način se promijenilo poslovanje Vajde nakon akvizicije od strane Grupe Pivac?

Ulazak u sastav Grupe Pivac 2015. godine bio je prekretnica koja je Vajdi omogućila prevladavanje akutnih poteškoća, ali i veliki investicijski iskorak i reorganizaciju poslovanja. Usklađivanjem proizvodnog programa na razini Grupe Pivac omogućena je uža specijalizacija i samim time dodatno dobivanje na kvaliteti za svaku tvrtku unutar grupacije, a treba svakako spomenuti i plasman Vajdinih proizvoda preko Pivac maloprodajne mreže razgranate diljem cijele Hrvatske. Vajda je danas, zahvaljujući svemu tome, stabilna i perspektivna tvrtka, koja kontinuirano povećava proizvodnju i ukupni prihod koji je na kraju 2018. bio za 25 posto veći nego u 2017. a to je veliki iskorak. Takav je trend i dalje posve izvjestan, pri čemu osobito raduje da se proizvodnja temelji na domaćoj sirovini.

* Rekli ste 25 posto veći prihod nego u godini prije. Što je točno učinjeno da se prihodi Vajde povećaju u tom iznosu?

Jednu stvar moram posebno istaknuti. Da, prihod je 25 posto veći nego 2017., ali je isto tako gotovo 100 posto veći nego 2015. godine. Upravo se u ovim brojkama vide razmjeri organizacije i rasta, a one su ujedno i jasan pokazatelj koliko se u Grupi Pivac računa i oslanja upravo na Vajdu. Za sam rast je, prije svega, zaslužno sveobuhvatno planiranje, koje kreće od aktivnosti usmjerenih na osiguravanje što veće količine domaće sirovine putem našeg projekta revitalizacije domaće svinjogojske proizvodnje. Zatim je tu već toliko puta spominjana investicija od 50 milijuna kuna u prošloj godini, koja je omogućila prihvat i obradu te sirovine. S investicijama nastavljamo i u 2019.  u planiranom iznosu od 15 milijuna kuna, što znači novo unaprjeđenje rada i uvjeta za rad našim radnicima. Povećanje plasmana proizvoda ostvarili smo zahvaljujući vlastitoj maloprodajnoj mreži, ali i sve većem udjelu trgovačkih lanaca. Posebno smo ponosni što smo, osim na domaćem, ostvarili i rast prihoda na EU tržištu.

* Kako hrvatsko stočarstvo i poljoprivreda u cijelosti nisu u najboljem stanju, domaći kapaciteti za uzgoj daleko su ispod realnih potreba, a povećanje kapaciteta proizvodnje zahtijeva veću količinu sirovine. Na koji način Vajda uspijeva zadovoljiti potrebe za tovljenicima svinja i teladi za preradu?

– Nažalost, situacija u sektoru daleko je od idealne. Primarna je proizvodnja u velikim problemima. Ne uzgajamo ni približno dovoljno žive stoke, a ako govorimo o svinjogojstvu, ukupne godišnje potrebe trostruko su veće od onoga što se uspije uzgojiti. Gotovo identična je situacija i s ostalim granama stočarstva.

Osnovni razlog tome je agrarna politika bez konkretnog cilja i vizije, koja se kao takva provodi već desetljećima. Primarnim proizvođačima, ali i klaoničkoj industriji, kao i mesoprerađivačima, nedostaje konkretna podrška s državne razine, a sama država premalo čini za njihovo povezivanje. Potrebna nam je dugoročna kvalitetna strategija razvoja poljoprivredne proizvodnje koja bi jasno definirala strateške ciljeve i konkretnim mjerama olakšala primarnu proizvodnju te domaćim farmerima, klaoničkoj i mesno-prerađivačkoj industriji osigurala uvjete kakve imaju njihovi kolege u ostalim zemljama EU, što bi ih učinilo konkurentnijima. Mi se u Vajdi i cijeloj Grupi Pivac posljednjih godina intenzivno borimo s manjkom domaće sirovine, ulažemo velike napore u širenje kooperacije s domaćim uzgajivačima. I dok nam se lijepe različite etikete ovog ili onog lobija činjenica je kako upravo mi tim domaćim uzgajivačima pružamo sigurnost u vidu fiksne otkupne cijene po kilogramu prirasta, kratke rokove plaćanja i najmanje tri turnusa godišnje, što optimizira proizvodnju. Jaki i domaći uzgajivači su naša sigurnost i apsolutni interes.

Što se tiče brojki, one za Vajdu i Grupu kažu slijedeće – sadašnji kapacitet, kada su svinje u pitanju, oko 150.000 tovljenika godišnje, s tendencijom rasta. Uz to, na godišnjoj razini dodatno otkupljujemo oko 50.000 komada na domaćem tržištu. Sveukupno, držimo 25 posto od ukupno tovljenih svinja u Hrvatskoj. Što se tiče junećeg mesa, Grupa Pivac posjeduje dvije vlastite farme junadi u Pitomači i Karlovcu čiji kapacitet iznosi 4.000 grla. Uz dodatni otkup na domaćem tržištu, ukupna količina junetine koja ulazi u našu preradu iznosi oko 10.000 grla godišnje. Koristimo maksimalno raspoloživi udio domaće sirovine, no treba reći i to da nedostatnost domaće sirovine nije problem koji jedna tvrtka može riješiti sama, bez obzira na sve uložene napore. To će ostati zajednički problem svih hrvatskih mesoprerađivača, sve dok država ozbiljno ne krene s promjenom agrarne politike koja mora kao takva postati jasna i definirana, a čije će konkretne mjere biti usmjerene direktno prema primarnoj proizvodnji. To je jedini način za zaustavljanje negativnih trendova.

* Povećava li se s rastom Vajde i broj kooperanata te poboljšavaju li se uvjeti za njih?

– Naravno, jer drugačije rast Vajde ne bi bio moguć. Broj naših kooperanata raste iz dana u dan te je u posljednje tri godine po prvi puta proširen izvan Međimurja, i to na čitavu Slavoniju i sjeverozapadnu Hrvatsku. U 2016. imali smo 40.000 tovljenika uzgojenih kod naših kooperanata, a do lani smo taj broj povećali na 150.000. Dakle, gotovo smo ga učetvorostručili, a tendencija je nastavak rasta.  Zbog fiksne otkupne cijene, tri turnusa godišnje i urednog plaćanja, kooperanti su nas prepoznali kao pouzdane partnere. Moramo biti svjesni kako najviše kooperanata danas imamo na području Slavonije, njih gotovo 50, čiji ukupni kapacitet premašuje 40.000, odnosno na godišnjoj razini 120.000 tovljenika. Uglavnom se radi o većim farmama u Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj županiji. U Međimurju imamo oko 30 kooperanata, uz još nekoliko kooperantskih farmi u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji.

U proizvodnji radnici u prosjeku zarade 7.900 kuna

* Nedostatak kvalificiranih radnika postalo je goruće hrvatsko pitanje, kako uspijevate rješavati taj problem, a istovremeno i povećati kapacitete proizvodnje?

– Činjenica je da određenih kadrova nedostaje. Kada je riječ o mesno-prerađivačkoj industriji, prije svega se radi o mesarima, ali također su deficitarni visokokvalificirani stručnjaci kao što su veterinari, prehrambeni tehnolozi i inženjeri, agronomi i srodni kadar. Po mojemu mišljenju, jedino istinsko rješenje pitanja problema radne snage je cjeloviti pristup. Pritom, za početak, mislim kako se radnike stvara od prvih minuta koje provedu u srednjoj školi, priprema ih se za rad, motivira da razmišljaju o tome što će i kako napraviti u Međimurju, a ne kojim će autobusom krenuti za Njemačku ili Austriju kada preuzmu završnu svjedodžbu. A, apsolutno, to je stvar vizije, pristupa te ponude koja je neizostavan i najbitniji segment u procesu donošenja one konačne odluke.

Zato mi u ovom trenutku činimo sve što smo u mogućnosti kako bi našim ljudima omogućili stimulativna primanja i uvjete rada. Napominjem kako smo od 2015. godine u nekoliko navrata podizali plaće, samo da bi jasno poslali poruku kako nam je želja da kod nas ostanu i dođu najbolji, oni koji su spremni raditi, zapeti kada treba, ali i za to biti adekvatno plaćeni, pa u konačnici i dodatno nagrađeni. U posljednja dva mjeseca, odjeli koji su odradili ogroman posao, dobili su i zaslužene nagrade. Smisao nagrade ili bonusa nije da se nagradi sve i svašta, već da se radnici nikako ne smiju uzeti zdravo za gotovo. Što se tiče primanja, u ovom trenutku prosječna isplaćena plaća u Vajdinoj proizvodnji za prosinac iznosila je nešto više od 7.900 kuna, na koje se zbrajaju još nagrade i stimulacije. Ponavljam – u proizvodnji…

Da, radi se puno i nikako nije lagano, ali s Vajdom znate da će vam svaka sekunda prekovremenog  biti plaćena. Svjesni smo kako je sve ovo znatno iznad prosječnih plaća u sektoru. Uostalom, usporedimo li sadašnje prosječne neto plaće s onima od prije tri godine, danas su one u Vajdi višestruko povećane, a to se prije svega odnosi na radnike u proizvodnji. Trend rasta plaća nastavili smo i u 2019. godini ponovnim povećanjem koeficijenta pojedinim odjelima. Ljudi moraju znati da ih cijenimo i da na njih računamo.

* Bilo je različitih komentara kada ste nedavno dali izjavu oko rasta plaća u Vajdi. Ljudi su bili skeptični…

– Skeptični ili ne, moram reći kako sami ljudi koji dođu k nama raditi, na kraju dobiju potvrdu mojih riječi. Vajda je u ovom trenutku postala poželjan poslodavac čak i za zaposlenike drugih tvrtki koji se interesiraju da svoj know how ponude nama. Uostalom, politika odnosa prema zaposlenicima se mijenja, a i sam se vlastitim primjerom trudim pokazati radnicima kako sam s njima u svakom trenutku, i kada se naporno radi, ali i kada se slavi…   Moji suradnici i ja želimo da radnici budu zadovoljni, jer bez motiviranog i zadovoljnog radnika nema dugoročnog uspjeha. Investicije i modernizacija, koje sam prije spominjao, donose i bolje uvjete rada, bolju radnu sredinu, bolji standard. Možete imati odličan proizvod, izvrsne pogone i savršenu viziju poslovanja, ali ako nemate ljude koji će zajedno s vama to odraditi i uživati u poslu kojeg rade, ništa od navedenog nećete ostvariti. Zato ponavljam nešto što konstantno govorim – radnici su temelj na kojem gradimo kvalitetu i konkurentnost, radnici su osnova uspjeha.

* Rekli ste kako je prosječna plaća u proizvodnji za prosinac bila 7.900 kuna. Na koji način ste stvorili uvjete da danas radnicima možete isplaćivati veće plaće?

– Tako je, s napomenom kako nam je upravo proizvodnja bila i ostala prioritet. Neke dijelove poslovanja možete outsourcati, ali mesare na liniji, u rasjeku, cure i dečke u pakirnici i preradi, ekspeditima – jednostavno ne možete. Oni su žila kucavica Vajde. Preduvjet da bi se krenulo u rast plaća na današnje razine bilo je, dakako, prvenstveno uspješno poslovanje koje je obuhvatilo povećanje proizvodnih kapaciteta, širenje na nova tržišta i rast prihoda od prodaje. Na to nadovežite modernizaciju, bolju organizaciju, odličnu mrežu Grupe Pivac i dobijete ovo što Vajda ima danas.

* Koliko zaposlenih imate u samoj proizvodnji, a koliko na tzv. režijskim poslovima?

– Najveći dio naših zaposlenika i jesu proizvodni radnici, kojih je u ovom trenutku oko 210. Uskoro nam stiže i “pojačanje”, budući da je u tijeku javni natječaj za dodatne radnike u proizvodnji, preradi i skladištu. Što se tiče radnika u administraciji, imamo ih 30-ak, što uglavnom zadovoljava sadašnje potrebe.

* Motivirate li svoje zaposlenike još na neki način osim u obliku plaće?

– Kolektivnim ugovorom našim su radnicima osigurana dodatna prava iznad zakonskog standarda, kao što su naknada troškova prijevoza, topli obrok, otpremnina za odlazak u mirovinu, jubilarne nagrade, stimulativni dio plaće, mogućnost korištenja radničkog odmarališta…  Cilj nam je da uvjeti rada, plaće i ostala prava budu na razini prosječnih plaća zemalja u okruženju, kako bi Vajda i u ovom segmentu bila moderna europska tvrtka. Ranije sam se dotaknuo i bonusa radnicima za odlično obavljen posao kao oblika motivacije. S jedne strane slušam kako pojedine tvrtke koriste novu opciju neoporezivog dijela od 5.000 kuna godišnje kao način za povećanje plaća u iznosu od

416 kuna mjesečno. Ja to ne želim. Mišljenja sam kako se radnicima treba dati adekvatna plaća za vrstu i opseg posla, a ovu itekako dobrodošlu opciju koristiti za ono za što je i namijenjena – za nagradu za dobro odrađen posao. A vjerujte mi, svatko voli biti nagrađen, posebice kada su svjesni da je nagrada zaslužena jer su napravili onaj korak više. Razbijanjem neoporezivog iznosa “na rate“ obezvrjeđuješ sam smisao nagrade, ali i pokazuješ da ti ljudi ipak imaju manja primanja nego što smatraš da zaslužuju.

Ishodimo okolišnu dozvolu, jer ju do sada nismo trebali

* Nedavno smo u javnosti mogli posvjedočiti nezadovoljstvu nekolicine građana, a i pokušajima političkih pritisaka vjerojatno iniciranih povećanjem obima poslovanja Mesne industrije Vajda. Ugrožava li Mesna industrija Vajda svoje susjede u Čakovcu širenjem poslovanja?

– Hvala na dobroj primjedbi, radi se o nekolicini građana. Takve optužbe ni po čemu nisu utemeljene. Vajdini pogoni nalaze se u Zagrebačkoj ulici, koja po svim urbanističkim planovima Grada Čakovca pripada industrijskoj zoni i naše je poslovanje u skladu sa svim zakonski propisanim normama. Djelatnost na ovoj lokaciji obavljamo više od stotinu godina. Industrija je s vremenom rasla, no upravo zahvaljujući tome Vajda se dugi niz godina ubraja među tvrtke koje lokalnoj zajednici nude gospodarsku stabilnost, radna mjesta, zbrinjavanje stotina obitelji.  Povećanje obujma proizvodnje, osim što će nam omogućiti bolje poslovanje i tržišnu konkurentnost, isto je tako omogućilo nova zapošljavanja. Uostalom, dio radova izvedenih tijekom proširenja usmjeren je upravo na zaštitu od buke i bolju izolaciju. Cijeli je projekt u skladu sa zakonskim propisima i potrebnim odobrenjima.

* Zadovoljava li Vajda sve uvjete poslovanja uz održivi okoliš, tj. nedostaju li vam neke dozvole za poslovanje na postojećoj lokaciji?

Proširenjem kapaciteta klaonice Vajda je lani postala obveznik podnošenja zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole te smo, sukladno rješenju inspekcije Ministarstva zaštite okoliša i energetike, u zadanom roku pokrenuli postupak njezina ishođenja. Upravo je ta okolišna dozvola nedavno iznesena kao prigovor Vajdi, ali ja stvarno želim vjerovati da je takva konstatacija samo rezultat nedovoljne informiranosti. Svi učimo dok smo živi… Dosadašnja je praksa pokazala kako je riječ o višegodišnjem postupku, no mi u međuvremenu poslujemo u cijelosti sukladno Zakonu o zaštiti okoliša.

* Koje certifikate u proizvodnji hrane danas posjeduje Mesna industrija Vajda?

– U Vajdine proizvodne procese implemetirane su međunarodne norme kontrole kvalitete i sigurnosti hrane HACCP i IFS Food Standard.  HACCP je alat koji nam pomaže prilikom identifikacije, procjene i kontrole opasnosti koje mogu biti vezane za određeni proizvod ili cijelu proizvodnu liniju, a IFS Food Standard je certifikat koji osigurava visoku razinu transparentnosti, kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane kroz cjelokupan lanac proizvodnje i isporuke robe. Budući da se radi o jednom od najrigoroznijih i najvažnijih standarda za prehrambenu industriju, ova nam norma osigurava uvjete za plasman na tržište EU, što nam je itekako važno s obzirom na planove za budućnost koji obuhvaćaju daljnji rast izvoza i širenje na nova tržišta.

* I za kraj recite nam kakva je vizija i budućnost Mesne industrije Vajda unutar Grupe Pivac te na hrvatskom i stanom tržištu?

– Na budućnost, posve realno, gledamo s optimizmom. U prethodnom razdoblju za to smo ostvarili glavninu nužnih preduvjeta. Velika investicija u proširenje i modernizaciju tvornice, koja je omogućila otvorenje novih radnih mjesta i bolje uvjete rada za naše radnike, je u finalnoj fazi. Nadalje, i u ovoj ćemo godini nastaviti s projektom širenja suradnje s domaćim uzgajivačima svinja, koji je pokrenut paralelno s investicijom u povećanje kapaciteta pogona. Naime, Vajda je zadužena za primarnu proizvodnju i obradu sirovine ne samo za svoje vlastite potrebe, već na razini čitave Grupe Pivac. Upravo je ta sirovina osnova za proizvodnju mesnih sirovina i u ostalim tvrtkama Grupe – Mesnoj industriji Braća Pivac i PPK karlovačkoj mesnoj industriji. Polako, ali sigurno postajemo lider u sektoru proizvodnje svježeg  svinjskog i junećeg mesa u Hrvatskoj. Plan nam je zadržati i dodatno ojačati tu poziciju te daljnjim jačanjem kooperacije s domaćim OPG-ovima nastaviti doprinositi gospodarskom razvoju Međimurja, ali i ostatka Lijepe naše. Nadalje, ne zaboravimo kako su Vajdini proizvodi, zahvaljujući sinergiji s Grupom Pivac, danas prisutni u svakom kutku Hrvatske. Naravno, naše je primarno tržište i dalje ono domaće, ali u posljednje vrijeme bilježimo rast izvoza, što je svakako plus u poslovanju, a ujedno i indikator smjera razvoja. Uspjeti na zajedničkom tržištu Europske unije ne može baš svatko, a mi upravo na tom području planiramo pojačati napore kako bi još bolje pozicionirali Vajdu i cjelokupnu Grupu Pivac.

Ostavi komentar