7 C
Čakovec
Petak, 29 ožujka, 2024

FOTO: Začinski raj Ivane i Tomislava Ključarića iz Lopatinca

Prije desetak i više godina uobičajeno poznavanje začinskog bilja svelo se na peršin, bosiljak, celer i kopar. No, zahvaljujući sve popularnijim kulinarskim emisijama sve češće u vrtovima susrećemo ružmarin, mažuran, timijan, metvicu, kadulju, vlasac, estragon, origano, bosiljak, melisu, lavandu itd.

Upravo takav pravi začinski raj pronašli smo u Lopatincu, na ekoimanju Herbaria obitelji Ivane i Tomislava Ključarića. A ako smo i mislili da poznajemo začinsko bilje, sam pogled na oko 200 vrsta bilja koje raste u plasteniku poljuljalo nas je iz temelja.

Začinski raj – plod desetogodišnjeg rada

– Suprug i ja veliki smo ljubitelji bilja. – započela je svoju priču Ivana. – Još je moja prabaka skupljala i sušila ljekovito bilje, kuhala čajeve i stavljala ih na rane. Znanje i ljubav išlo je preko bake na moju mamu i konačno je stiglo i do mene. Nekako se u tu priču uplela i suprugova strast spram bilju i ja sam završila na Agronomskom fakultetu.

Priča dalje ide klasičnim putem. Po završetku fakulteta zaposlili su se jedan i drugi, međutim, nisu dugo izdržali. Naslijedivši malo imanje, našli su se na prekretnici s pitanjem što i kako dalje jer je bilje oboje jako privlačilo.

– Nismo imali dovoljnu parcelu za neki veći vinograd i voćnjak, a htjeli smo nešto svoje. Internet, posjet sajmovima u Austriji, Njemačkoj i Sloveniji napokon su presudili i odluka je pala na začinsko bilje. Doza ludosti, hrabrosti, mladenačke drskosti, nešto od toga ili sve to zajedno, rezultirali su današnjim poslom od kojeg živi naša mala obitelj, tri stalno zaposlena te po potrebi i sezonci. Od samog početka u sustavu smo ekološke proizvodnje, tako da sve bilje ima ekološki certifikat, a implementiran je i sustav upravljanja kvalitetom GLOBALG.A.P.  Prepoznati smo u zemlji, a osim u domaćim trgovačkim lancima naše bilje našlo je svoj put i do Slovenije i Austrije. Progurala nas je kvaliteta i samo kvaliteta te dostupnost bilja kroz cijelu godinu. – kaže naša sugovornica Ivana.

Počeli s 20, stigli do 200, a vizija je 1000 vrsta

Glavnina proizvodnje i dalje im se bazira na 20-ak najpopularnijih vrsta, poput bosiljka, peršina, metvice, ružmarina, luka vlasca, korijandera, kiselice, krvave kiselice, krvare, komorača, potočarke, krasuljice, kopra, matičnjaka, grčkog origana jer, kažu, to se i najviše traži.

S druge strane, u dva plastenika mjesto su pronašli, između ostalog, sečuanski papar, nekoliko vrsta bosiljka kao što su limunski i cimetni, kadulje, i to ananasna, voćna, peruanska, mošusna, pa smilje, ruža geranij, jagodna metvica, metvica spearmint, mojito metvica, paprena metvica, začin plemena zulu, timijan s Jamajke, sikavica, boreč, kamilica, “biojagode”. Jednom riječju, tu se može nabaviti začinsko bilje koje zasad ne postoji nigdje drugdje u blizini i po tome su jedinstveni. A napokon smo vidjeli i pravu potočarku. Osnovno bilje sije se iz sjemenja koje, naravno, mora biti kvalitetno, pa se nabavlja u Austriji, Njemačkoj, a tek ponešto kod nas. Pokušavaju stvoriti i što više matičnog bilja od kojega bi onda uzimali reznice.

– Bilje nam je strast i uvijek smo spremni na nešto novo. Stoga sjeme i reznice nosimo s putovanja, sajmova, dobivamo od prijatelja, naručujemo. Drugim riječima, gdje god vidimo ili susretnemo nešto novo, ono postaje naše.

Ključarići začinsko bilje
Jedna od najskupljih biljaka koristi se za sushi

Spoj ljubavi, hobija i posla izrodio je i ideju o botaničkom vrtu

Ne treba posebno spominjati žar s kojim nam je Ivana dočaravala svoj posao, dodirivala svaku biljku kako bismo i mi osjetili njen miris, predočavala nam hranu u koju što ide, od koje biljke se što može dobiti, kako ju njegovati, gdje presaditi, kako raste, kako cvjeta, a na kraju krajeva i kako se svaka od tih 200-tinjak vrsta zove.

– Upisala sam i školu fitoaromaterapije koja uči primjenu pojedine biljke u prevenciji, ali i blagotvornosti za ljudsko zdravlje. Začinsko i ljekovito bilje jedan je poseban svijet koji čovjeku naprosto uđe pod kožu.

U želji da i drugima približe taj svijet u svibnju ove godine planiraju projekt botaničkog vrta. Ideja je bilje posložiti po tematskim jedinicama, poput meditaranskog dijela, biblijskog dijela, šumskoga, egzotike itd. No, to ne bi bilo puko razgledavanje, već bi za sve zainteresirane osigurali voditelja koji bi pričao o biljkama, njihovim svojstvima, koristima, ali i opasnostima ukoliko se ne koriste onako kako treba ili pak se pretjeruje.

– Svježe začinsko bilje najbolje je koristiti upravo takvo kakvo je – što svježije. Uglavnom ga je lako uzgojiti, a nemate li vrt zadovoljit će ih i kakva tegla na balkonu ili prozorskoj dasci. Želite li zadržati što intenzivniju aromu bilja, osušite ga što je prije moguće. Možete ga osušiti u pećnici i na zraku, a možete i smrznuti. Kako pak kod kuhanja ne bi izgubilo svoju aromu, bilje je najbolje dodati hrani na samom kraju. – dobili smo i nekoliko savjeta na kraju vrlo poučnog i ugodnog posjeta.

(vv)

Ključarići začinsko bilje
Sečuanski papar može preživjeti našu zimu

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

43,705FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE