Povijesni kalendar: početak industrije nafte, no Međimurci su bili prvi u svijetu!

Spomen park naftaštva
Spomen park naftaštva koji će obići turisti u organizaciji Putoholičara

Današnji dan, 27. kolovoza 1859. u literaturi se uzima kao početak industrijskog pridobivanja nafte.

Naime, prva naftna bušotina je proradila na taj datum u SAD-u u Pennsylvaniji, no prvo legitimno crpilište nafte je bilo u Međimurju, točnije u Peklenici.

Čak četiri godini prije Amerikanaca, Međimurci su uspješno crpili naftu, čime su bili prvi, ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu!

U Peklenici, grof Feštetić je plaćao 2 muškarca i 1 ženu kao radnu snagu za dobivanje nafte odnosno da iz okna vade naftu.

Dobivali su nerafiniranu naftu koja se prvenstveno koristila kao mazivo za podmazivanje naprava i alata.

Iz dubine od 4 metra dnevno su vadili 35 litara crne sirove nafte.

Dakle, prvi podaci o nafti u svijetu dolaze iz Međimurja!

U razdoblju od 1932. do 1940. godine proizvodnja nafte u cijeloj Jugoslaviji iznosi 5.884 tone, a samo u Peklenici je bilo izvađeno 4.098 tona.

Peklenica je dobila naziv po “peklu”, kako je narod nazivao naftu koja je tamo pronađena.

Nafta se u Peklenici vadila do 1967. godine, a danas se tamo nalazi gradski Muzej peklarstva/nafte i rudarstva kao uspomena na te dane.

Pekleničko tlo je veoma bogato te se tamo još nalazi prirodni plin, termalna voda i ugljen.

Prvo industrijsko dobivanje nafte pripisuje se Edwinu Drake-u kada je primijenio tehniku bušenja.

Prva bušotina za vađenje nafte je proradila na današnji dan 1859. godine u SAD-u, a dubina bušenja je bila između 19 i 23 metra.

Crpila je oko 25 barela nafte dnevno, a kada je izumljen motor s unutarnjim izgaranjem, nafta se počinje sve više upotrebljavati.

S vremenom, nafta počinje zamjenjivati ugljen kao primarno pogonsko gorivo odnosno sredstvo za grijanje i u industriji.

Neovisno o tome, prvo vađenje nafte ponosno pripada Međimurcima!

 

Izvor: Wikipedia

Ostavi komentar