U Međimurju se berba pitomog kestena tradicionalno povezuje uz berbu grožđa i grupne pohode u šume gornjeg Međimurja, što čini veliko zadovoljstvo djeci i odraslima. Zamamni miris pečenih kestena može se osjetiti tijekom hladnih jesenskih dana na svim frekventnim točkama, naročito za blagdana Svih svetih pa sve do adventa.
U posljednje vrijeme, uz orah i lješnjak, sve se više priča o plantažnom uzgoju krupnoplodnih kestena kao profitabilnoj kulturi.
Razgovarali smo s Krešimirom Mesarićem, vlasnikom rasadnika kestena/maruna smještenog na samom vrhu Međimurja kako bismo saznali nešto više o uzgoju kestena u našem kraju.
Primjećujemo sve manje pitomog kestena u našim šumama, a u supermarketima uvozni krupnoplodni kesteni postižu cijene i od 70 kn po kilogramu. Koji je po vama uzrok vidljivog sušenja i propadanja domaćih kestenovih šuma?
Glavni uzrok sušenja stabala pitomog kestena u našim šumama je rak kestenove kore kojeg uzrokuje gljivica Cryphonectria parasitica. U Europu je došla iz Kine krajem tridesetih godina prošloga stoljeća. Europski pitomi kesten nažalost nema razvijenu otpornost na rak kore, no srećom u prirodi postoji virus koji umanjuje štetno djelovanje Cryphonectrie parasitice. Osim toga, razvijene su i hibridne sorte kestena miješanjem europskog kestena (Castanea sativa) s otpornim japanskim (Castanea crenata) i kineskim kestenom (Castanea Mollissima). Danas plantažni proizvođači kestena mahom sade upravo te hibridne sorte krupnoplodnog kestena koje imaju visoku tolerantnost na rak kore, osu šiškaricu i fitoftoru, a ujedno su mnogo krupnije i rodnije od našeg pitomog šumskog kestena.
Postoje li neki preduvjeti za uspješan uzgoj kestena/maruna?
Osnovni preduvjeti koji moraju biti zadovoljeni su blago kiselo (pH 5-6,5) i ocjedito tlo (kesten je osjetljiv na vodni stres) te odabir područja sadnje bez čestih kasno proljetnih mrazeva. Osim navedenog, prvih nekoliko godina potrebno je voditi računa o navodnjavanju ili zalijevanju (15-20 litara vode po sadnici tjedno ukoliko nema kiše) te prihrani. Za sadnju veće količine sadnica svakako se preporučuje napraviti analiza tla radi što preciznije prihrane. Ukoliko do sada nikada niste sadili kesten/marun za početak preporučujemo da zasadite manju količinu kako biste se uvjerili odgovara li mu u potpunosti vaša mikrolokacija.
Sadi li se kesten kao svaka druga voćka ili ima neke specifičnosti?
Kesten/marun voli propusna i nutritivno bogata tla. Stoga, ukoliko je vaše tlo zbijeno i glineno, potrebno je duboko rigolanje ili podrivanje kompletne parcele odnosno strojni iskop što većih jama (1m3) u koje se dodaje zreli stajski gnoj (idealni su konjski, ovčji i kozji), humus, kiseli treset te mineralna gnojiva. Bitno je naglasiti da se kesten sadi površinski. Korijenov vrat mora biti u razini sa zemljom. Standardni sklop sadnje je 8x8m, no može biti i gušći i rjeđi. Prilikom sadnje preporuča se staviti zaštitu od voluharica (žičano pletivo ili posipati mljeveno staklo), zečeva, srni te sadnicu privezati uz kolac voćarskim bužirom.
Koji su najčešći štetnici i bolesti pitomog kestena i kako ih riješiti?
Rak kore – gljivična infekcija koju se prevenira sadnjom tolerantnih sorti, uklanjanjem trave i korova uz samo deblo kestena, mazanjem debla vapnom uz dodatak bakra (što je ujedno i prevencija od mrazopuca), povremenom dezinfekcijom fungicidima ili jačanjem probioticima te pregledom nasada i pravovremenom intervencijom nožićem i voćarskim voskom. Fitoftora – trulež korijena ili korijenovog vrata. Često se javlja u zbijenim i vodom natopljenim tlima. Upravo zato je potrebno u startu dobro drenirati tlo ili zasaditi sadnice povišeno „na humak“. Također treba birati hibridne podloge s visokom tolerancijom na fitoftoru, po mogućnosti mikorizirane (inficirane) korisnim simbiotskim gljivama. Potkornjak – obično napada stabla koja su pretrpjela stres od mraza. Za prevenciju se u proljeće koriste crvene ljepljive ploče te alkoholni atraktanti. Sadnice je također prvih godina potrebno zaštititi od srna, zečeva i voluharica. Pojava gusjenice (gubara), crva, štitastih uši ili bolesti lista nisu toliko fatalne za kesten. Bitno je napomenuti kako za razliku od uzgoja većine voćnih vrsta kesten ne zahtijeva toliko intenzivno prskanje odnosno mogući je ekološki uzgoj.
Je li potrebno orezivati kesten/marun?
Kesten se u načelu minimalno obrezuje, najčešće prve godine (vršni izboj) kako bi se formirala krošnja, odnosno narednih nekoliko godina kako bi se krošnja podigla što više radi lakšeg prolaska traktora i ostalih radnih strojeva. No, u svijetu se može vidjeti plantaža gdje se kesten kontinuirano obrezuje „u natrag“, ali je u tom slučaju sve rane potrebno premazati voćarskim voskom ili tretirati fungicidima kako ne bi došlo do infekcije rakom kore.
Hektar kestena može proizvesti čak 6 tona plodova. Koje su sorte idealne za naše područje?
U svom rasadniku testno smo zasadili petnaestak poznatih sorti hibridnog kestena i maruna. U proteklih 5 godina, mogu reći kako se većina sorti pokazala uspješnima u našem klimatskom pojasu. Spomenuo bih tek neke sorte koje su interesantne zbog svojeg visokog prinosa (do 6t/ha), veličine ploda i tolerantnosti na bolesti; Bouche de Betizac, Soutovello, Mariqoule, Grandiosa, Marroni, Judia, Precoce Migoule i dr. Ukoliko planirate zasaditi kesten u svome vrtu ili dvorištu, imajte na umu da trebate zasaditi barem dvije kompatibilne sorte kako bi se oprašivale.
Kako skladišti kesten da što dulje potraje?
Ukoliko se kesten ne procesuira u neki od proizvoda dodane vrijednosti, odnosno ukoliko ga se želi zadržati u svježem stanju više mjeseci, potrebno ga je čuvati na +1C uz relativnu vlažnost zraka od 90%. Za to se koriste hladnjače.
Svi znamo za pečeni i kuhani kesten, što se još može raditi od kestena?
Zbog svoje neosporne nutritivne vrijednosti, kesteni i maruni su snažno obilježili gastronomiju područja u kojima se tradicionalno uzgajaju, pa se od njih od davnina pripremaju različita jela, juhe, umaci, nadjevi i prilozi. Nije loše naglasiti da kesten ne sadrži gluten. Od kestena se rade i različite vrste kolača i slastica. Uz tradicionalnu marunjaču, pite, kolače, rolade i torte, od maruna se pripremaju i pudinzi, kesten pire, pjenaste kreme, palačinke, fritule i uštipci, ali i sladoled. U prošlosti su ljudi kesteni pekli, a zatim mljeli i kuhali kao nadomjestak za kavu, a od kestenovog meda pripremali su mednu rakiju i medicu. Danas popularne craft pivovare proizvode i pivu od kestena.
Kada je idealno vrijeme za sadnju kestena te gdje nabaviti sadnice?
Kesten se sadi od jeseni do proljeća, sve dok tlo nije smrznuto i prevlažno. Neovisno o sadnji, tlo i jame trebaju se pripremiti u jesen. Svi koji su zainteresirani za sadnju kestena mikoriziranog jestivim gljivama slobodno nam se mogu obratiti na 098 242 112 ili putem email-a [email protected]. Više informacija također možete saznati i posjetom naše facebook stranice Sadnice kestena maruna te webstranice mipex.hr/sadnice-kestena.
piše: Snježana Zorković
