Kroz višegodišnje poslovno iskustvo imala sam priliku svjedočiti i usponima i padovima malih i srednjih poduzetnika. Kao računovotkinja, pratila sam prekrasne poslovne početke, ispunjene energijom i pozitivnim uvjerenjima, koji su često vodili rastu. S druge strane, kao stečajna upraviteljica, susretala sam se s bolnim poslovnim slomovima, često povezanim i s izazovima u privatnom životu poduzetnika.
Poduzetnik je, prema definiciji, osoba koja prepoznaje poslovnu priliku, organizira resurse i preuzima rizik kako bi pokrenula i vodila poslovni pothvat s ciljem ostvarenja profita. Međutim, njegov unutarnji svijet – uvjerenja, obrasci ponašanja i emocije – snažno oblikuje ne samo njegov identitet, već i sve odluke koje donosi, a koje posljedično utječu na poslovanje.
Upravljanje osobnim i poslovnim financijama često se percipira kao isključivo racionalan proces, temeljen na brojkama, pravilima i ekonomskim pokazateljima. Ipak, praksa pokazuje da velik broj financijskih odluka ne proizlazi iz znanja i realne analize, već iz nesvjesnih obrazaca ponašanja, emocionalnih uvjerenja i automatiziranih reakcija koje vučemo iz prošlosti.
Nesvjesni obrasci su duboko ukorijenjeni načini razmišljanja i ponašanja koji nastaju tijekom života, najčešće u ranom djetinjstvu. Neka od najčešćih nesvjesnih uvjerenja koja se prenose kroz generacije uključuju: „Novac je izvor problema“, „Zarađivati se može samo napornim radom“, „Bogati su nepošteni“ ili „Ne zaslužujem financijski uspjeh“. Takva uvjerenja mogu snažno utjecati na naše ponašanje, neovisno o obrazovanju, iskustvu ili inteligenciji.
U praksi se ti obrasci manifestiraju na različite načine. Mnogi mali poduzetnici, primjerice, sustavno odgađaju naplatu potraživanja, što stvara probleme s likvidnošću, iako na papiru bilježe dobit. Uzrok često nije manjak znanja, već strah od konflikta. Neki nesvjesno sabotiraju vlastiti rast tako što troše novac čim ga ostvare. Drugi, koji su odrasli u okruženju straha od gubitka novca, često izbjegavaju ulaganja, što vodi stagnaciji i otežava širenje poslovanja. Ima i onih koji ulažu u projekte koji nisu opravdani, vođeni nesvjesnom potrebom da dokažu vlastitu vrijednost.
Računovodstveni pokazatelji često odražavaju te dublje obrasce. Visoki troškovi reprezentacije mogu biti znak potrebe za priznanjem. Kašnjenje u podmirivanju poreznih obveza može ukazivati na izbjegavanje odgovornosti. Odbijanje ulaganja u edukaciju često je povezano s niskim samopouzdanjem ili strahom od promjene.
Iako se financije najčešće promatraju kao objektivno i racionalno područje, stvarnost pokazuje da emocionalni i nesvjesni faktori imaju snažan utjecaj na financijsko ponašanje. Istinsko razumijevanje financijskog stanja zahtijeva pristup koji uključuje objektivnu analizu brojki, ali i prepoznavanje vlastitih uvjerenja i emocionalnih obrazaca kojima smo skloni.
Prepoznavanje i transformacija nesvjesnih uvjerenja o novcu nisu samo dio osobnog razvoja – to je temeljni korak prema zdravijem, stabilnijem i održivijem upravljanju financijama, kako u privatnom, tako i u poslovnom životu. Financijska sloboda ne počinje na računu, već iznutra.
