Ivan Kolarić iz Tegre upozorava da bi graditeljstvo uskoro moglo odumrijeti

ivan kolaric tegra
Ivan Kolarić iz Tegre: Životna dob zaposlenih u građevinarstvu je iznad 50-te i kad oni odu pitanje je tko će graditi

Sad je naša šansa da u naredih pet godina, kad EU sufinancira projekte s visokom udjelom sredstava, tehnološki dignemo tvrtke, podignemo plaće, educiramo projektante i investitore. U protivnom ćemo definitivno izgubiti građevinu – tvrdi Kolarić.

No pred nama je još jedna kriza koja će građevinarstvo pogoditi još i jače nego prethodna kriza izazvana padom tržišta. Izazvat će je odljev ljudi, odnosno nedostatak radne snage. Za ilustraciju, broj zaposlenih u građevinarstvu se u 10 godina više nego prepolovio. Od 116.000 zaposlenih u građevini iz konjunkturne 2008. godine, danas ih nema više od 55.000, s time da će doći do daljnjeg smanjenja. Ova nova kriza će zbog nedostatak radnika više pogoditi investitore, zbog nemogućnosti operativnog izvršenja investicija, napomenuo je Kolarić. Investitori će se morati naviknuti da se za neke investicije nitko neće ni javiti s ponudom i da će radovi na prometnicama ili javnoj infrastrukturi trajati duže nego što smo do sada navikli.

– Nažalost, kada smo se u krizi zbog pada tržišta “klali” niskim cijenama, investitori su likovali jer su dobivali investicije po 25 posto nižim cijenama. Sada će se im se to obiti o glavu. U naredne dvije godine cijene će porasti i za 25 do 30 posto, ali bojim se da ni za te cijene neće imati tko odraditi poslove.

Rijetke su tvrtke uspjele zadržati raniju operativnu sposobnost, pogotovo po pitanju ljudskih resursa. U Tegri imamo sreću da ovaj trenutak imamo 163 zaposlenih i da je to u odnosu na prošlu godinu povećan broj zaposlenih. Nekada smo koristili podizvođače i preko njih angažirali 20 do 30 ljudi, ali i oni sada sami imaju dovoljno posla za sebe, zbog toga smo morali ići na novo zapošljavanje. Iskreno govoreći, 70 posto novozaposlenih je starije iznad 55 godina, ali to je realnost. Koristimo ono što je dostupno na tržištu. Mladih ljudi se ne školuju za građevinu. Uvoz radne snage također je upitan jer radne snage za rad u Hrvatskoj više nema ni u BiH. Onima koji i dođu, Hrvatska je samo prijelazna faza za rad u Njemačkoj.

Situacija je tim složenija jer nemamo stabilno tržište. Da me sada pitate koliko ćemo raditi u drugoj polovici godine i iduće godine, ne znam, jer strateških investicija tipa aglomeracije u Međimurju nema – rekao je Kolarić.

Direktor čakovečke građevinske tvrtke tako kaže da još nema informaciju kad će biti raspisani natječaji za Mursko Središće i Donju Dubravu, osim šture informacije da bi to trebalo biti najkasnije do kraja lipnja.

– Iz lokalne samouprave “ganjaju” tzv. mjere 7, a i željeznička pruga i duge investicije vezane za sufinanciranje iz EU su pod velikim upitnikom. Mislim da je to jako veliki problem države, svih dosadašnjih i ove Vlade. Za ilustraciju u Međimurju je zadnji značajniji natječaj za infrastrukturne radove bio u kolovozu 2014. za aglomeraciju Čakovec pa sad procijenite kakva je učinkovitost oko projekata iz EU. Gdje je zapelo ne znam jer nemam uvid u te procese, niti se imam vremena time baviti. Samo mogu reći da nešto ne štima.

S druge strane mi građevinari smo se već navikli da ne možemo računati na sustavnost i strategiju. Zbog toga improviziramo i prilagođavamo poslovanje tvrtke praktički na dnevnoj bazi. I to je uzrok zašto više nitko neće ulaziti tržište građevine. Na ovakav način ne može biti atraktivna djelatnost za nijednog poduzetnika ili zaposlenika jer svaki poduzetnik traži bar minimum stabilnosti tržišta, planiranja, strategije.

Zbog nedostatka radnika “2,5 čovjeka” na gradilištu

– Nakon duge zime krajem ožujka svi investitori, a imamo 20-tak malih ugovora, počeli su istovremeno s radovima. A Tegra na tih 20 objekata uz 50 do 60 operativnih ljudi za ugradnju npr. rubnjaka ili  slivnika. Može angažirati “ 2,5 čovjeka” po gradilištu. Uz to kakvo je u projektiranju, zbog ekspanzije projektantskih kuća s projektantima bez praktičnog iskustva na gradilištu, projektira se praktički tijekom izvođenja. I to gotovo na svakom projektu.

Sad je naša šansa da u naredih pet godina, kad EU sufinancira projekte s visokom udjelom sredstava, tehnološki dignemo tvrtke, podignemo plaće, educiramo projektante i investitore. U protivnom ćemo definitivno izgubiti građevinu, tvrdi Kolarić. Uz to vlastitim novcem nikada više nećemo moći napraviti skupe projekte. Ako to ne napravimo sada, nemam ideju kao će građevinarstvo izgledati u Hrvatskoj. Ili će nam dolaziti radnici iz azijskih zemalja gdje još postoje ljudski resursi, u Europi ih više nema. Isti je problem je u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Poljskoj – završno je kazao direktor Tegre.

Za godinu za neke poslove neće biti ponuđača

Ni famozni javni natječaji nisu ništa promijenili jer se unatoč novim pravilima sve se svodi na najnižu cijenu rekao nam je Kolarić na pitanje o konkuriranju na natječajima i dodao:

– Na kraju će i tu tržište raščistiti stanje. Za ilustraciju: jednoj općini se za šest milijuna kuna vrijedan natječaj javio samo jedan ponuđač, zato što je posao bio relativno neatraktivan, s puno ručnog rada, a rok relativno kratak, uz predviđene penale. Nije stoga čudno da se nitko osim jednog ponuđača nije se htio upustiti u posao. Za godinu dana imat ćemo natječaje na koje se nitko neće javljati. Građevinske firme će se javljati na veće natječaje s umanjim udjelom ljudskog rada, a više udjela strojnog rada. Manjak ponuđača povući će rast cijena. Jedina šansa za građevinarstvo je da etablirane firme koje su opstale počnu natrag okupljati zaposlene, privlačiti ih s boljim uvjetima rada i većim plaćama, ali to će biti proces u kojem za 3 do 5 godina treba plaće povećati barem za 50 posto. U Tegri su također 1. travnja povećali plaće za oko 10 posto. U protivnom je građevinarstvo osuđeno na odumiranje, trajat će dok zaposleni koji sada imaju od 45 do 60 godina mogu raditi. Najviše nedostaju ljudi koji obavljaju poslove fizičke pripreme za rad strojeva. Na autocesti se rubnjaci mogu postavljati strojno, ali ne i na malim investicijama. Primjerice na aktualnom čakovečkom rotoru je nemoguće strojno polagati rubnjake, uz to što se radovi izvode pod prometom, a nedostatak ljudi utječe na rokove.

 

Ostavi komentar