Burza se ispraznila dobrim dijelom zbog odljeva radne snage u inozemstvo

radnici burza rada
Ilustracija

Nezaposlenost je drastično pala, ali se broj zaposlenih nije vratio na stanje prije krize. Burza se ispraznila dobrim dijelom zbog odljeva radne snage u inozemstvo.

Prije velike krize 2007. godine, broj zaposlenih u Međimurju iznosio je preko 42.000. U krizi je pao na preko 36.000, pa nakon krize narastao na preko 40.000. Burza se s kriznih 8.300 nezaposlenih istopila na brojku manju do 3.000, zahvaljujući i poslovima u inozemstvu.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u studenom 2017. godine u Međimurskoj županiji je bilo 40.687 aktivnih osiguranika, zaposlenih osoba. Prema navedenim podacima, stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima u studenom 2017. godine bila je 6,8 posto.

U evidenciji nezaposlenih u studenom bila je 2.991 nezaposlena osoba, a broj nezaposlenih smanjen je u odnosu na isti mjesec 2016. godine za 31 posto. Ovakvi podaci pokazuju rapidni zaokret u odnosu na stanje od prije četiri godine kada smo godinu završavali s 8.300 nezaposlenih i 4.000 manje registriranih zaposlenika pri mirovinskom osiguranju, onih koji uplaćuju doprinose za mirovine i zdravstveno osiguranje.

Krizu obilježio strahovit porast nezaposlenosti pa je i u Međimurju stopa nezaposlenosti bila dvocifrena, penjala se i do 17 posto. Tražeći izlaz iz krize i poslodavci i radnici okrenuli su se inozemstvu. Domaći poslodavci orijentirali su svoje firme na izvozne poslove, a radnici nakon ulaska u EU također su ozbiljno krenuli u potragu za radnim mjestima u inozemstvu.

Rezultat nakon krize ima posla za izvoz, ali nema dovoljno radne snage. Samo metalskoj industriji nedostaje preko 460 radnika.

Svima je jasno da je s jedne strane potrebno prenamijeniti upisne kvote kako bi bile usklađene s potrebama na tržištu radne snage. No ni to neće dati zadovoljavajuće rezultate jer su metalski radnici deficitarni i na tržištima kamo naši radnici odlaze za boljim zaradama.

Stoga će poslodavci i politika morati iznaći model da plaće u Hrvatskoj postanu dovoljno stimulativne da zadrže radnu snagu kod domaćih poslodavaca kako deficitarne kadrove ne bi besplatno školovali za bogate i razvijene zemlje.

Ostavi komentar