FOTO: U Čakovcu održan 7. hrvatski geografski kongres

Međimurski doktori znanosti geografije (s lijeva na desno) doc.dr.sc. Mihaela Mesarić, dr.sc. Hrvoje Šlezak, doc.dr.sc. Silvija Šiljeg

U Čakovcu je od 9. do 11. listopada 2019. održan 7. hrvatski geografski kongres u organizaciji Hrvatskog geografskog društva, Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru.

Pokrovitelji kongresa bili su predsjednica Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Zadru, Međimurska županija, Grad Čakovec, Turistička zajednica Međimurske županije, Turistička zajednica Općine Sveti Martin na Muri i Turistička zajednica Grada Mursko Središće.

Prisutnima su se obratili izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora saborska zastupnica Sunčana Glavak, župan Međimurske županije Matija Posavec, zamjenik gradonačelnika Zoran Vidović, predsjednik Hrvatskog geografskog društva izv. prof. dr. sc. Danijel Orešić, prorektor za strategiju razvoja i izdavaštvo na Sveučilištu u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, pročelnica Geografskog odsjeka izv. prof. dr. sc. Martina Jakovčić i dekanica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta prof. dr. sc. Aleksandra Čežmešija.

Za grad domaćin, Čakovec je odabran na 6. hrvatskom geografskom kongresu koji je održan u Trogiru, čime su se i geografi vodili željom da se priključe obilježavanju 100. obljetnice pripojenja Međimurja matici zemlji. Kongres je ujedno bio prilika da se najavi objava knjige “Demografska obilježja Grada Čakovca” međimurske doktorice znanosti geografije Silvije Šiljeg i doktora znanosti geografije Hrvoja Šlezaka koji u svojem znanstvenom radu često obrađuju teme s područja Međimurja.

Na skupu je bilo prisutno 130 znanstvenika iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije, a u dva dana održano je 65 predavanja različite geografske tematike. Najviše pozornosti privuklo je predavanje doc. dr. sc. Silvije Šiljeg koja je predstavila rezultate istraživanja o demografskim obilježjima svih međimurskih naselja prema najnovijoj metodologiji koja se primjenjuje u demografiji.

Rezultati su pokazali da Međimurska županija ima 28 naselja koja se nalaze u demografskoj depresiji, a 72 naselja koja se smatraju dmografski vitalnima. Najvitalnija naselja su redom romska naselja Parag, Kuršanec i Piškorovec, dok su Štrigova, Badličan i Toplice Sveti Martin naselja koja su u najvišem stupnju demografske depresije.

Drugo predavanje koje je pobudilo poseban interes prisutnih predstavio je dr. sc. Hrvoje Šlezak naslova “Nacionalna struktura Međimurja – postaju li Hrvati manjina?”. Hrvoje Šlezak utvrdio je da je u maloljetnom kontigentu stanovništva (0-18 godina) udio pripadnika romske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji dosegao 20%, te da će prema projekciji kretanja ženskog fertilnog kontigenta udio romskog stanovništva 2031. iznositi visokih 11,6%. Prema ovoj projekciji do 2050. godine u Međimurskoj županiji bilo bi oko 50% romskog stanovništva.

7. hrvatski geografski kongres završio je terenskim obilaskom Preloga, akumulacijskog jezera HE Dubrava, razgledom Spomen parka naftaštva u Peklenici I Spomen doma rudarstva u Murskom Središću te vožnjom vinskom cestom i posjetom crkve Sv. Jeronima u Štrigovi.

Ostavi komentar