FOTO: Polaganje vijenaca i paljenje svijeća na grobovima dr. Vinka Žganca i dr. Jurja Lajtmana

Međimurska županija šalje priopćenje za medije o današnjem polaganju vijenaca i paljenju svijeća na grobu dr. Vinka Žganca u Vratišincu i dr. Juraja Lajtmana u Prelogu. 

U povodu obilježavanja Spomendana 9. siječnja, izaslanstvo Međimurske županije, općine Vratišinec, grada Preloga, Muzeja Međimurja te Zrinske garde, uz nazočnost brojnih mještana, građana i predstavnika javnog života, položilo je vijence i zapalilo svijeće na grobu dr. Vinka Žganca u Vratišincu, te dr. Juraja Lajtmana u Prelogu.

Odanost prema svojoj domovini i Vratišincu zapisana kroz narodne pjesme i običaje, najbolji je prikaz dr. Vinka Žganca. „Ljubav prema Međimurju, Hrvatskoj, našeg mještanina dr. Vinka Žganca potaknula je da uz 10 000 međimurki i međimuraca na Franjevačkom trgu izglasaju odluku o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, a Žgančeva knjiga „Međimurske pučke popijevke iz Međimurja“ bila je dio diplomatskih pregovora u Trianonu. Pojedinac se tješi i ohrabruje intimnom izvedbom međimurske popevke, njezinom kolektivnom izvedbom povezuje se lokalna zajednica. Dr. Vinko Žganec je svojim radom izravno utjecao na međimurske suvremenike: na pučkog pjesnika Florijana Andrašeca, na zborovođu i pučkog skladatelja Ivana Mustača. Javnim je izvođenjem međimurske popevke također utjecao na hrvatske skladatelje, glazbene pedagoge i etnomuzikologe.“, rekla je ponosna Milena Granatir zamjenica načelnika Općine Vratišinec. Dok je župan Posavec istaknuo kako nas je dr. Vinko Žganec zadužio da čuvamo i prenosimo našu međimursku riječ, tradiciju, kulturu, identitet, a brojne naše Udruge, KUD-ovi s ponosom nose upravo ime akademika, etnomuziologa dr. Vinka Žganca.

Nakon što je Međimurje napokon vraćeno Hrvatskoj, uspostavljena je hrvatska vlast, a dr. Ivan Novak imenovan Kraljevskim povjerenikom za Međimurje. Velika narodna skupština, održana 9. siječnja 1919. na trgu ispred čakovečke crkve Sv. Nikole, sa macinečkim pjevačkim zborom i Vinkom Žgancem, sa deset tisuća oduševljenih Međimuraca. Ali, za Međimurje tek predstoje izazovi. Puno je siromašnih, bolesnih i gladnih… Pred Novakom i njegovim suradnicima su nove bitke, i nacionalne i socijalne. Tako je već u prvoj godini organizirana uprava, u škole dovedeni hrvatski učitelji, u Čakovcu pokrenut list na hrvatskom jeziku, Međimurske novine, te se posebna pažnja posvećuje kulturnom životu. Osnovano je Prosvjetno društvo za Međimurje, pomaže se školovanju učenika, studenata i učitelja. Tako se pomaže i skladatelju Josipu Štolceru Slavenskom, slikaru Ladislavu Kralju Međimurcu, kiparu Luji Bezeredyu. Nije zaboravljena presudna uloga Žgančevih Hrvatskih pučkih popijevaka iz Međimurja. Čakovec kao upravno središte oživljeno je punim društvenim životom. Uz dobrotvorne balove i koncerte, postao je i sjedištem hrvatskih i domaćih i intelektualaca odasvud. Nisu zaboravljene kulturne i obrazovne potrebe međimurskog sela, pa već 1919. se osnivaju pučke čitaonice u mjestima diljem Međimurja. Na ovoj podlozi probuđenog hrvatstva nastavila se gradnja međimurskog kulturnog identiteta sačuvanog do danas.

Spomendan je obilježen i u Prelogu, gdje su gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek uz prisustvo potpredsjednika Skupštine Međimurske županije Dragutina Glavine, zamjenika gradonačelnika Zdravka Kvakana i gradskih vijećnika, položili vijenac na grob Juraja Lajtmana, svećenika, pisca i vođe međimurskih intelektualaca i narodnog borca hrvatskog naroda. „Lajtman je jedan od najustrajnijih i najzaslužnijih pobornika za hrvatski kulturni i politički preporod Hrvata između Mure i Drave. Smatrajući da se preko glazbe mogu kulturno uzdizati i djelovati mladi hrvatski domoljubni svećenici, po njegovoj nakani osnivaju se pjevački zborovi u Macincu i Kotoribi, a kasnije i u drugim mjestima hrvatskog Međimurja. Juraj Lajtman bio je član Hrvatskog odbora Narodnog vijeća za Međimurje, koje je radilo na priključenju Međimurja Hrvatskoj. Možemo samo požaliti što se u kasnijim godinama u hrvatskom tisku nije češće javljao, a poglavito možemo požaliti što nije više pisao o sudbonosnim događajima za međimurske Hrvate, o sudbonosnim godinama kada je i sam vrlo aktivno sudjelovao. Stoga, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća zahvaljujemo na njegovom doprinosu u slavnim vremenima koja danas obilježavamo. Drago nam je i da je Grad Prelog dio ovog obilježavanja. Međimurska gruda je i hrvatska gruda. Ovdje se hrvatski barjak ponosno gleda i ponosno se stoji uz njega. Bit će tako zauvijek“  riječi su preloškog gradonačelnika Ljubomira Kolareka.

Svečanost obilježavanja nastavlja se misnim slavljem u 17:00 sati u čakovečkoj župnoj crkvi sv. Nikole biskupa, te Svečanom akademijom povodom donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države u Centru za kulturu Čakovec u 18:00 sati gdje će po prvi puta na sceni biti uprizoren i sam događaj od 9. siječnja 1919. godine  u kojem će sudjelovati više od 120 glumaca i glazbenika.

Ostavi komentar