Zeleni plan EU: Radionica praktične izrade biodinamičkih pripravaka

U cilju edukacije, širenja znanja i praksi iz biodinamičke poljoprivrede, Centar dr. Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca kontinuirano organizira predavanja i radionice te praktičnu primjenu biodinamičkih pripravaka.

U biodinamičkoj poljoprivrednoj praksi koriste se biodinamički preparati u različitim kombinacijama kako bi pomogli biljkama te im olakšali rast, razvoj i urod.

Ovogodišnji ciklus izrade biodinamičkih pripravaka započinje izradom pripravaka za tretiranje biljaka i njihovu zaštitu od kojih su najčešći sumporno vapnena juha i pasta za stabla.

Sumporno – vapnena juha dobiva se kuhanjem gašenog ili hidratiziranog vapna i sumpora, a nastali produkt je vapneni sumpor. U ekološkoj proizvodnji dozvoljena je primjena sumpora, te je sumpor sigurniji i ima bolji učinak u zaštiti od bakra koji je teški metal i koji se taloži u tlu.

Sumpor koristimo za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi, jabukama, breskvama, krastavcima i dr. Djeluju i na neke druge bolesti, kao: fuzikladija jabuke, zatim na različite biljne grinje te je akaricidnog djelovanja.

Pasta za stabla koju koristimo u tretiranju voćaka je zapravo jedan oblik komposta koji se koristi na deblu voćke. Njome se premazuje vanjski dio kore i tako djeluje na kambrij koji je zapravo podzemni korijenov sustav za izbojke i lišće stabla. Osim djelovanja na unutarnji život stabla ona daje stablu sve potrebno za uravnoteženu plodnost. U isto vrijeme iscjeljuje pukotine u kori u kojima zimi prezimljavaju štetnici.

Pripravak 500 – gnoj iz roga temeljni je biodinamički pripravak koji snažno strukturira tlo, promiče rast korijenja, stvara humus i mikrobiološku aktivnost. Pripravak smo pripremali na jesen tako što smo napunili kravlji rog svježom kravljom balegom i zakopali u tlo. Tijekom zime pripravak je zorio u tlu i sad je došlo vrijeme za njegovo iskapanje.

Radionica izrade sumporno vapnene juhe i paste za stabla održat će se 27. travnja od 16.00 sati na imanju Holiday Home Međimurski Ceker u Svetom Martinu na Muri.

Radionica iskapanja pripravka 500 održat će se 30. travnja u 16.00 sati na imanju obitelji Vukelić u Lužanu Biškupečkom, Varaždinska županija.

Svi koji trebate pripravak i dolazite na radionicu ponesite svoje posude. Radionica je besplatna.

Za dodatne informacije molimo javite se na 040/655-612, ili na e-mail adresu [email protected]

Biodinamička farma Černelič dobila je međunarodnu nagradu za upravljanje zemljištem i tlom

Nagrada za upravljanje zemljištem i tlom dodjeljuje se najboljim praksama u korištenju zemljišta i gospodarenju tlom koje povećavaju sadržaj organske tvari i biološku raznolikost tla te sprječavaju degradaciju, eroziju, zagađenje, zbijanje tla, zaslanjivanje, poplave i klizišta. Svrha natjecanja je prepoznati izvanredna postignuća koja promiču nove pristupe zaštiti tla u poljoprivredi, kao i podići svijest o važnim funkcijama tla. Nagrađenim projektima žele povećati vidljivost takvih metoda uzgoja na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini te potaknuti poljoprivrednike da svoje poljodjelstvo razvijaju prema održivosti.

Među devetnaest kandidata iz devet zemalja, Europska organizacija zemljoposjednika (ELO) nagradila je biodinamičko gospodarstvo Černelič za izuzetan doprinos razvoju poljoprivrednih metoda koje štite tlo i okoliš.

Nagradu je uručio Virginijus Sinkevičius, europski povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo, koji je naglasio važnost zaštite tla u smislu sigurnosti hrane, biološke raznolikosti i zajedničkog djelovanja na smanjenju utjecaja na klimatske promjene. Tlo je u središtu europske strategije (Europski zeleni sporazum, Strategija biološke raznolikosti i Strategija račvanja do vilice). Orijentacije ovih strategija također se snažno odražavaju u zakonodavnim prijedlozima Europske komisije u vezi s provedbom Zajedničke poljoprivredne politike. Prilikom proglašenja pobjednika natječaja rekao je da će nagradu dobiti biodinamička farma Černelič – za poboljšanje biološke raznolikosti i sadržaja organske tvari u tlu, koji utječu na bolju plodnost tla i veću otpornost farme na klimatske promjene.

Ostavi komentar