Kako je lijeska vrlo jednostavna voćka koja ne zahtijeva neke posebne uvjete, za nju se kaže da je zahvalna biljka za uzgoj, a uz to i ekonomski isplativa. Doduše ne i kod nas jer Hrvatska ima svega oko 4 tisuće ha pod nasadima lijeske s kojih je ubrano oko 1600 tona ploda. Čokolade, keksi, namazi, kolači pa ulje, a čak i ugljen samo je dio proizvoda koje nam osigurava ova biljka. Tomu možemo dodati i ljepotu grana i rese za ukras našeg doma. Uza sve to, plodovi nisu lako kvarljivi već mogu stajati godinu dana i duže, a vrlo lako i bez problema mogu se transportirati. Upravo to su bili razlozi zbog kojih su Franjo i Silva Miser prije 5 godina krenuli s njenim uzgojem. Danas su stigli do površine od oko 19 ha na kojoj raste oko 9300 sadnica.
-Imamo jedan manji voćnjak koji se proteže na 2 ha i tamo je zasađeno oko 1300 mladih stabala lijeske. Drugi voćnjak ima nešto više od 8 tisuća komada lijeske na 17 ha površine koju imamo pod zakupom, ispričao nam je Franjo Miser.
Sve se radi ručno
Po pravilima struke, i u njihovim nasadima prevladava duguljasti istarski lješnjak, a ima nešto malo i krupnog okruglog rimskog zbog oplodnje. Nasad je formiran uglavnom u formi stabla i za sada, obitelj sve radi ručno. Naime, voćnjaci još uvijek nisu u punom rodu kada se očekuje i do 10 tona uroda pa sve stignu.
-Zasadili smo sve certificirane sadnice, odnosno one s deklaracijom, doznajemo dalje. Iako ljudi misle da ih samo zasadiš i onda nakon par godina samo bereš, ne ide to tako. Sadnice treba oblikovati, prihranjivati jedanput mjesečno, uređivati teren između stabala….
Drugim riječima, barem dva tjedna mjesečno, intenzivnog rada.
Lješnjak je, kaže pak Silva, vrlo zahvalan i može se iskoristiti na tisuću načina. Od pečenih i slanih grickalica, do mljevenih u kolačima, ulja pa čak i mlijeka.
-Stalno nešto novo pokušavamo i isprobavamo. Otkrila sam i fini recept za mlijeko od lješnjaka koje nije tako masno kao primjerice kravlje, govori nam Silva.
Naravno, kao i svaki drugi lupinasti plod i lješnjak daje fino ulje koje obitelj, za sada, radi doma, onako za vlastite potrebe na maloj preši. Zanimljiv je i nusproizvod prešanja. Naime, na kraju izlazi tanka “suha” masa koju je obitelj prozvala čipsom.
Ni, taj čips, odnosno suhi ostatak od prešanja se ne baca već ga Silva iskoristi kao svojevrsno brašno od kojeg pravi fine kolače. Drugim riječima, iskoristi se cijeli plod. Čak se ni ljuska ne baca nego se koristi za loženje.
I dok je Silva “majstorica” u kuhinji i smišlja na koje sve načine iskoristiti i upotrijebiti lješnjak, Franjo je s druge strane sam svoj majstor po pitanju potrebne mehanizacije. Kupnja berača je tek u planu i lješnjaci se beru ručno, no za čišćenje je tu priručni “stroj”.
– Ja sam malo preradil običnu prešu za grožđe, sa smijehom nam je pokazao svoj “izum” Franjo. Inovativnim spajanjem običnih plastičnih cijevi osmislio je i tzv. čistilicu u kojoj se očišćeni lješnjaci odvajaju od otpadnih ljuski i lupina.
Njihov san ide i dalje i trenutno se vrti oko izgradnje kušaone u kojoj bi se nudili lješnjaci i svi proizvodi koji se mogu napraviti od njega.
Idealno podneblje za uzgoj
A uz lijesku, Miseri imaju i pola ha pod orasima, još jedne lupinaste voćke za kojom vlada potražnja u našoj zemlji i čiji je plod također cijeli iskoristiv. Naime, iz jezgre oraha može se dobiti ulje, ali i čips.
Iako je lijeska sredozemna kultura koja voli sunce, sasvim lijepo i dobro uspijeva i rodi kod nas u kontinentalnoj klimi. Kažu, gdje raste vinova loza, raste i lijeska. Istina, uspijeva i na puno siromašnijim tlima, no ukoliko se želi dobar urod tlo treba obogatiti. Životni njoj je vijek od 70-100 godina s time da rodi donosi 70-tak sezona. Drugim riječima, premda se prvi lješnjaci javljaju već nakon treće ili četvrte godine, u punom je rodu tek sa sedam ili osam godina. Tada se po stablu može brati od 8-12 kilograma plodova. Posebnost lijeske je i vrijeme njene cvatnje. Naime, za razliku od ostalih voćki koje cvatu u proljeće, njeno stablo muške rese i ženske crvene tučkove počinje izbacivati već u prosincu koji se zadržavaju sve do ožujka. I to je jedini ograničavajući faktor naše kontinentalne zime budući da cvjetovi mogu stradati od niskih temperatura.
Sjajno prehrambeno ulje
Hladno prešano ulje lješnjaka lijepe je zlatno žute boje, ugodnog mirisa i finog slatkastog okusa. Po svom sastavu masnih kiselina slično je ekstra djevičanskom ulje (visok udio omega-9 i omega-6) pa je izvrsno prehrambeno ulje. Zahvaljujući tim svojstvima cijenjeno je i kao začinsko ulje u kulinarstvu, no najpoznatija je njegova primjena u kozmetici i farmaceutskoj industriji. Velike količine vitamina E u hladno prešanom ulju lješnjaka donijele su mu titulu nenadmašnog “zaštitnog faktora” i eliksira mladosti u kozmetici, prije svega u čuvanju, njezi i obnavljanju kože nakon 40-te godine života.
foto: Zlatko Vrzan
