14.5 C
Čakovec
Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Slovenski učenici nose šlape, nemaju vjeronauk ni tablete, uče iz knjiga i visoko su iznad prosjeka

Politika ih malo ili gotovo uopće ne zanima, ekologija im je deklarativno bitna, jer svjesni su, generacija su koja još nije ponudila konkretnija ekološka rješenja, donosi večernji.hr

Engleski razumiju bolje nego vlastiti jezik, bez njega je, kažu, nemoguće uspjeti. Druže se u grupama – formiraju ih po području interesa, ne mjestu stanovanja. Itekako im je bitno što će drugi misliti o njima – o njihovu znanju, ponašanju, stavovima, izgledu i ukusu. Još im je bitnije kakvu će podršku imati u obitelji.

Prava potrošača ne znaju, s time se ne zamaraju, od zakona poznaju uglavnom propise i pravilnike škola, vole odjenuti ono što se smatra modernim. Školske ocjene izuzetno su im bitne, vode brigu o prosjeku, jer smatraju to dobrom garancijom za daljnje školovanje i sigurnijom ulaznicom za fakultetsko mjesto. Matura im je podjednako stresna, iako se priprema za nju drastično razlikuje.

I tu uglavnom završavaju sve sličnosti učenika u Hrvatskoj i Sloveniji koje su nam naveli sami slovenski gimnazijalci s kojima smo proveli dan. Ispod sličnosti dviju istih generacija, dviju različitih država, podvlači se PISA crta (Program za međunarodno ispitivanje znanja i vještina učenika) kao granica obrazovne realnosti i različitosti sustava – naši su učenici ispodprosječni, a Slovenski iznadprosječni u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti. A isti bi se epiteti, iznad i ispodprosječni mogli bez imalo zadrške primijeniti i na dvoje predstavnika obrazovne politike u obje zemlje i njihovo razumijevanje važnosti PISA rezultata.

Naša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak od ispodprosječnih rezultata ne pravi dramu, kaže, doduše, da rezultati nisu dobri, ali bit će bolji 2024. godine kada njezina “Škola za život” zaživi u punom jeku, dok slovenski ministar obrazovanja Jernej Pikalo o iznadprosječnim rezultatima slovenskih 15-godišnjaka, unatoč činjenici da se zbog njihova znanja Slovenija zapisala na 16. mjesto među državama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, kaže da su rezultati stabilni, ali da postoji trend pada, čemu ubuduće treba posvetiti punu pozornost.

I pritom su Slovenci krajnje ozbiljni, kao što su ozbiljni i u raspravama oko novih izbornih predmeta koje moraju ponuditi svojim učenicima. Oni ne troše vrijeme na dva različita popisa lektire, ne gube novac na nabavu tableta bez kamera, ne spotiču se o nebitno i grade obrazovni proces koji se temelji isključivo na interesu učenika, vrednujući pritom i rad nastavnika.

Knjige i olovke su im ispred tableta, ali pritom ne ignoriraju važnost informatike. Ona je ionako obvezni predmet.

Ostavi komentar

Povezani članci

Ostanimo povezani

43,705FanoviLajkaj
608SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

NAJNOVIJE