REMONT na Dravi – umjetničke akcije za očuvanje Drave

4 Ziva Drava KKC PIXEL_PONGRAC_SAFAREK (1)

Ove je godine Zimski spust, koji se održava sa dvije strane akumulacijskih jezera hidroelektrana na rijeci Dravi od 2008. godine, obilježio svoj jubilej na dionici Sveta Marija – Donja Dubrava s bogatim sadržajem za već stalne goste ovakvog tipa boravka u prirodi kraja donjeg Međimurja.

Kristina Pongrac jedna od organizatorica spusta podsjeća na značaj ovog spusta rijekom Dravom osim rekreativnog i zabavnog predznaka ima i  poseban cilj:

– Cilj spusta Dravom je osvijestiti o opasnosti koja se sprema tome dijelu prirode koji je višestruko zaštićen. Naime područje oko Mure, Drave i Dunava pojedinačno se zaštićuje čak od 1963. (platana u Nedelišću, stara preko 300 god.)kao posebne krajobraze i spomenike prirode te kao veće područje kao Regionalni park Mura-Drava od 2011.

Područje Mure, Drave i Dunava kao cjelinu nakon nacionalne zaštite 2007. (Ekološka mreža RH) i 2011., priznao je i stavio pod zaštitu 2012. također i UNESCO., a naknadno je pripao i mreži zaštićenih područja Natura 2000 od 2013. godine. Dok je zdravstveni i psihološki utjecaj prirode na čovjeka svima poznati, takva područja stručnjaci danas ističu kao najvažnija područja u cjelokupnom biosustavu planete Zemlje (Stručni skup o dobrobitima rijeke Drave, 2017.) i održavanju života.

U razvojnim strategijama županija toga područja ta prirodna područja ističu se kao bitan resurs za gospodarski i turistički razvoj te kroz razne projekte, ističemo: „S pet posebnih rezervata prirode, park šumom, dva značajna krajobraza, četiri spomenika prirode, dva spomenika parkovne arhitekture i Regionalni park Mura – Drava, Koprivničko – križevačka županija nudi niz zanimljivih i osebujnih odredišta u prostoru očuvane i zaštićene prirode.“

I tako dok se prirodna područja ovih ljepotica Europske Amazone kontinuirano nastoje očuvati i suživiti sa njima kroz razne inicijative i projekte (Drava Life, 2015./20.),u razvoju prostornih planova kao da se javne ustanove ne vode službenim nacionalnim dokumentima, a kamoli međusobnim kontaktom i suradnjom.

2 Kadriranje-(4)_PONGRAOpasnost koja prijeti gubljenjem ovih prirodnih resursa i potencijala nedaleko je od mjesta održavanja zimskog spusta. Trenutno se pribavlja potrebna pripremna dokumentacija za izgradnju novih hidroelektrana, točnije na 213 rkm i 199 rkm Drave uz Molve, mjesto koje svoju povijest i povezanost s rijekom Dravom čak ističe i nosi na svom grbu na kojem se nalazi mlinica.

Tako su ovogodišnji zimski spust Zaštitarsko-ekološka udruga Senjar – ZEUS i Rafting klub MATIS organizirali pod sloganom „Nedamo Dravu!“ te je njime započeta kampanja protiv izgradnje hidroelektrana HE Molve 1 i  HE Molve 2, u koju se uključuje sve više udruga. Kako se ZEUS dulji niz godina, uz primarne aktivnosti ekološkog karaktera, bavi i zaštitom te promoviranjem kulturno-povijesnog nasljeđa te novog suvremenog umjetničkog izraza, tako je i ovom prilikom organizirani i kulturni sadržaj. Poruku o potrebnoj zaštiti rijeke Drave od daljnjeg osiromašivanja preostalog čistog prirodnog sustava poslali su na nekonvencionalan i inovativan način popraćen umjetničkim intervencijama, koje su pratile veslače od samog početka do završetka spusta.

2 Kadriranje-(2)_PONGRAC

Nizom od tri različite umjetničke instalacije stvorena je posebna istraživačka atmosfera vođena samim tokom rijeke Drave i dinamikom veslanja. Sam start spusta na prvih 200-injak metara započeo je s prošlogodišnjom umjetničkom instalacijom „Undo-Retry-Delete“, koja je bila izlagana na Drava Art Biennalu u Koprivnici, nakon čega su veslači kao kroz portal prilazili preostalom dijelu netaknute prirode rijeke Drave.  Sljedećih 12 kilometara toka uspavane Drave bilo je opremljeno instalacijom „Kadriranje“ gdje su veslači uz pomoć praznih zlatnih okvira koji su visjeli sa stabala pronalazili i bilježili svoje kadrove toga dijela Međunarodnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Nakon takve igre pronalaženja osobnih motiva i inspiracija u prirodi, veslače je dočekala izložba i na kopnu. Ovdje su fotografije s kampanje „Naše rijeke, naše blago“ na visećem mostu drenažnog kanala HE Dubrava servirane su kao idilični riječni prizori u remontu tj. s ograničenim pristupom motivima zbog radova u tjeku.

Nakon dolaska na cilj veslači su bili okruženi scenografijom i motivima Drave te fotografirani s kuhanim vinom, veslima i porukom „Nedamo Dravu ni za živu glavu!“ u sklopu umjetničkog projekta „Besplatno fotkanje“ Maria Jakšića, a one su dostupne na Facebook stranicama Zeus.

3 Zimski spust 2018-ZEUS_MATIS (6)

Kampanja protiv HE Molve 1 i HE Molve 2

Daljnji rad na kampanji protiv HE Molve 1 i HE Molve 2 uslijedio je ubrzo, ponovnim remontom fotografija Drave – ovaj puta poznatog biologa i fotografa Gorana Šafareka. Na izložbi „Živa Drava“ razgovoro se s autorom fotografija te geologinjom i stručnjakinjom za zaštitu prirode, Brankom Španiček iz WWF Adrije. Zainteresirana publika je s prisutnim govornicima i organizatoricom događaja pričala o projektima revitalizacije rijeke Drave, o dobrobitima Drave i rijeka općenito te utjecaju hidroelektrana, a svoja razmišljanja o tim temama su izrazili aktivnim sudjelovanjem na kratkom upitniku i izradi plakata. Uz mapiranje dobrobiti rijeke Drave i dobrobiti hidroelektrana, kroz upitnik je promišljano zdravije i ekonomičnije rješenje električnoj obskrbi. Izložba je organizirana uz pomoć članovaudruga Mamuze, KKC Pixel i ZEUS.

Autorica i organizatorica umjetničkog i vizualnog dijela oba događaja je Kristina Pongrac, koja se duži niz godina bavi ekološki angažiranim radom i organizacijom društveno-kulturnih događanja te smo njen rad imali prilike upoznati na raznim izložbama i javnim instalacijama.

Više o navedenoj problematici saznajte i ovdje:

Ono što nije u prvom planu promocije rada lokalnih i nacionalnih vlasti u javnosti jest da ista problematika teče i ostalim vodotocima, pa tako i Murom:
http://www.mnovine.hr/medimurje/drustvo/ekolozi-se-bore-izgradnje-hidroelektrana-sloveniji-koje-ugrozile-muru/
https://regionalni.com/izgradnje-hidroelektrana-mura-drava-nase-blago-nitko-nema-pravo-unistiti-ovaj-jedinstveni-ekosustav/
http://www.amazon-of-europe.com/hr/menu9/news315/

foto: arhiva Kristina Pongrac

Ostavi komentar