Kako prepoznati i spriječiti moždani udar? Budite odgovorni prema svojem zdravlju. Ne čekajte sutra da biste počeli mijenjati loše navike. Počnite odmah!
Moždani udar moguće je spriječiti kao i postići oporavak oboljelih i povećati kvalitetu života. Poruka je to upravo pokrenute nacionalne javnozdravstvene kampanje pod nazivom “Pobijedi vrijeme #spasi mozak” koju organiziraju Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Ovom edukativnom akcijom želi se ukazati na važnost prevencije, ali i rano prepoznavanje simptoma. Upravo ako se znakovi moždanog udara prepoznaju na vrijeme, moguće je spriječiti ili barem ublažiti posljedice.
Akcija je pokrenuta jer se ovaj “tihi ubojica” u Hrvatskoj nalazi na prvom mjestu kao uzrok invaliditeta, a na drugom je mjestu po smrtnosti. Iako se broj oboljelih posljednjih godina smanjuje, Hrvatska je još uvijek iznad europskog prosjeka. O ovoj bolesti koja pogađa i sve mlađe osobe razgovarali smo s dr. sc. Tomislavom Novinščakom, ravnateljem Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije, jer je upravo tim hitne pomoći prvi koji dolazi u kontakt s oboljelom osobom.
Kako biste nama laicima opisali što je moždani udar?
Moždani udar ili “moždani infarkt” je hitno medicinsko stanje koje zahtijeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika u odgovarajuće opremljenoj zdravstvenoj ustanovi. Najčešći uzrok je ateroskleroza, bolest koja dovodi do oštećenja krvnih žila u mozgu. U stijenkama krvnih žila stvaraju se naslage koje uzrokuju njihovo sužavanje, začepljenje ili slabljenje. Moždani udar može biti uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi (ishemijski) ili može biti uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo (hemoragijski).
Što biste izdvojili kao najvažniji faktor u trenutku dok se dogodi moždani udar?
Najvažnije je vrijeme. Važno je prepoznati simptome te pozvati hitnu pomoć. Vrijeme koje prođe od moždanog udara do pružene prve pomoći nazvao bih “zlatnim satom” jer se oboljelom u prva četiri sata mogu dati lijekovi koji otapaju ugrušak zbog kojeg i dolazi do moždanog udara. Veliku ulogu ima i pravovremeno snižavanje krvnog tlaka ili stavljanje maske s kisikom. U suprotnom se mozak oštećuje trajno.
Možete li nam reći kako ćemo prepoznati da je osoba pretrpjela moždani udar?
Ako sumnjate da je netko pretrpio moždani udar, neka ta osoba pokuša nabrati čelo, žmirkati očima i fućkati. Ili ako osoba govori nerazgovjetno ili ima usnicu koja vuče na jednu stranu, naglo joj se zamagli vid, gubi ravnotežu, iznenadno pada ili ima jaku glavobolju, to su sve alarmantni simptomi i treba odmah reagirati.
Postoje li kakvi “upozoravajući znaci” koji nam mogu signalizirati da nam prijeti moždani udar?
Moždani udar u većini slučajeva dolazi iznenadno. Ipak, određenom broju moždanih udara prethode prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara. Traju kraće od 24 sata i u potpunosti se povuku. Nazivaju se tranzitorne ishemijske atake ili skraćeno TIA. Osobe koje su imale TIA-u imaju znatno veći rizik nastanka moždanog udara i zahtijevaju detaljnu neurološku obradu.
Obraćaju li Vam se pacijenti sa sumnjom na moždani udar, a na posljetku se, srećom, ispostavi da je riječ o npr. vrtoglavici?
Ima i takvih slučajeva. Spomenuli ste vrtoglavicu koja može biti povezana s problemima vratne kralježnice. Medicina ne povezuje probleme položaja vrata i moždanog udara. Zbog toga treba naglasiti da do moždanog udara dovodi skup simptoma.
Kampanja koja je pokrenuta govori da se moždani udar može spriječiti. Kako?
Imamo utjecaj na način života koji vodimo. Medicina je kao najpoznatije faktore rizika na koje se može utjecati navela: pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, nezdrava prehrana, stres, tjelesna aktivnost i debljina. Ako promijenimo ove loše navike učinili smo puno.
Činjenica je da se loše hranimo i premalo krećemo.
Pod nezdravom hranom mislim na masnu, tešku hranu zbog koje nam se povisuje vrijednost lošeg kolesterola. Još uvijek ćemo radije odabrati fast food ispred salate. Što se kretanja tiče, bilo bi dobro kada bi se ugledali na primjer Norveške. Tamo za određeni broj prijeđenih kilometara država jednom godišnje pokloni cipele.
Uz navedene faktore, na povećani rizik od moždanog udara utječu i razne prateće bolesti odnosno stanja.
U cilju smanjivanja učestalosti moždanog udara svakako treba liječiti prateće bolesti. Tu spadaju povišeni krvni tlak, poremećaju srčanog ritma i ostale srčane bolesti, dijabetes, povišene masnoće u krvi ili suženje karotidnih arterija. Bolesnici koji pate od navedenih bolesti su pacijenti “visokog rizika”.
Što još savjetujete, osim promjene vlastitih životnih navika, kako se “obraniti” od moždanog udara’?
Redoviti sistematski pregledi, ultrazvučni pregled s posebnim osvrtom na stanje krvnih žila koje opskrbljuju mozak. Ugrušci mogu nastati i kod srčanih smetnji. Pažnju treba obratiti i na poremećaje srčanog ritma.
Kako se nositi s moždanim udarom ako smo ga doživjeli?
U procesu liječenja je važno da sam čovjek kojega je zadesio moždani udar, kojim mu može biti pogođeno sjećanje, memorija i fina motorika, ne izgubi nadu. Oboljelima je važna svjesnost da su uključeni u obitelj i zajednicu. Možda više ne može cijepati drva, ali može pričati priče. Ne treba očekivati čuda i misliti da će se oporaviti za dva tjedna. Opravak traje i do godinu dana pa čak i duže. Treba prihvatiti da nam se život promijenio.
Za kraj, podijelite s nama iskustva međimurskog tima hitne pomoći vezana uz moždani udar?
Zadnjih godina broj moždanih udara je u blagom opadanju, što govori da su Međimurci počeli voditi brigu i educirati se o svojem zdravlju. Zdravije se hrane, aktivniji su, uče kako se nositi sa stresom, što je i te kako važno. (Valentina Hrman, S. Zorković, foto: Z. Vrzan)
Kako prepoznati da je osoba doživjela moždani?
Postoji nekoliko testova kojima se može zaključiti da nešto “ne štima” s finom motorikom mišića: ne može naborati čelo, ne može snažno zažmiriti, ne može fućnuti. U tim slučajevima, uz još neke simptome poput nerazgovjetnog govora, slabosti djela tijela ili lica i slično, potrebno je hitno reagirati.
