Od postanka svijeta pa sve do danas, na prostoru između rijeka Mure i Drave živo pulsira Međimurje. Čine ga plodna i minijaturna polja, šume, livade, pašnjaci, vinorodni brežuljci i stotinjak naselja u kojima žive topli, srdačni i marni ljudi. Od pradavnih dana međimurskim selima, dolovima i bregima razliježe se međimurska popevka, piše se, sklada, stvara, oslikava, kinči, igra i pleše. Prolaskom vremena, za dana i blagdana, nastajale su iznimne baštinske vrednote utisnute u kulturni kod duha, uma i srca Međimurja. Prikupljene sa svih strana zemlje med dvemi vodami, našle su svoj jedinstveni dom u Muzeju nematerijalne baštine „Riznica Međimurja” u okrilju revitalizirane fortifikacije Staroga Grada u Čakovcu.
Ljudstvo moje međimursko, imaš blaga i bogatstva
Prebogato kulturno nasljeđe Međimurja pod oznakom nematerijalna kulturna baština prije se nazivalo duhovnom baštinom, pučkim predajama, vjerovanjima, narodnim mudrostima i tradicijskim obrtima. Prikupljenim predmetima, materijalnom izričaju kulture, dodani su važni i zanimljivi podaci o njihovom postanku, uporabi, posebnostima koje su ga pratile, načinu izrade i njihovom izrađivaču. Priče o nematerijalnoj kulturi pečate ljudi, nositelji vještina. Bez obzira na snažan utjecaj modernih vremena i učestalost promjena, nositelji vještina svoja znanja i umijeća održavaju živima i strpljivo prenose na druge. Nematerijalna baština Međimurja predstavlja esencijalnu nadogradnju dugogodišnjeg rada svih kustosa u Etnografskom odjelu Muzeja Međimurja Čakovec od pedesetih godina XX. stoljeća do danas. Građu dopunjuju dokumentarno-popularni filmovi u visokokvalitetnoj produkciji koji povezuju prikupljena znanja s ljudima, nositeljima vještina na terenu. Sveukupnost iznimne kulturne vrijednosti predstavlja nematerijalnu baštinu, bogatstvo koje je istovremeno obično i neobično široj nacionalnoj i internacionalnoj publici.
Kulturna dobra Međimurja na Reprezentativnim listama UNESCO-a i Republike Hrvatske
Međimurska popevka, umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja sjeverozapadne Hrvatske i medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske upisani su na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. U Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano je čak petnaest kulturnih dobara koja nalazimo na području Međimurja.
U segment tradicijskih obrta uvršteni su umijeće vađenja zlata – zlatarenje u Međimurju, tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije, medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije, tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske i umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja sjeverozapadne Hrvatske.
Društvene prakse, obrede i svetkovine predstavljaju umijeće izrade tradicijske pokladne maske Pikač u Selnici, umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita – kinč na području sjeverozapadne Hrvatske, umijeće izrade nakita – božićnog lustera na području sjeverozapadne Hrvatske i umijeće izrade tradicijskih božićnih jaslica s područja sjeverozapadne Hrvatske.
Svakodnevnim kulturnim dobrima obuhvaćeni su štrigovska i kotoripska skupina govora te svetomarska toponimija. Imaju zajednički nazivnik usmene tradicije i izričaja, uključujući jezik kao prenositelja nematerijalne kulturne baštine. Tu najviše do izražaja dolazi proces očuvanja svakodnevnog na drugačiji način. Govornici štrigovske i kotoripske skupine govora svakodnevno se govorom služe u svojoj obitelji, u komunikaciji s poznanicima, čak i kolegama na poslu. Obje skupine govora i toponimija mjesta Sveta Marija daju nam koristan uvid u prošlost ovih krajeva, a proučavanje razumijevanje kulturnih, geografskih, ekonomskih i političkih preplitanja u minulim vremenima.
Izvedbene umjetnosti prezentiraju umijeće izrade i sviranja cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju, umijeće sviranja na tamburama farkašicama u sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj te međimurska popevka. Sve ih karakterizira izvedbeni kontekst koji uvelike utječe na način izvođenja kao i prenošenje znanja na druge. Ples i pjesma prirodna su pojava gdje god se ljudi okupljaju. Prilikom zabava, vjenčanja, obavljanja zajedničkih poslova i obilježavanja crkvenih ili pučkih blagdana oni daju podlogu. Međimurska popevka najekspresivniji je izražaj Međimurki i Međimuraca, medij u kojem ostaje zabilježen gotovo svaki segment života od praslavenskih zajednica do dana današnjeg.
Posjetite, upoznajte i istražite RIZNICU MEĐIMURJA
Neprocjenjivo kulturno nasljeđe Međimurja izloženo je na 2.426 m2 ekstra atraktivnog, multimedijalnog i interaktivnog postava muzeja. Na nekoliko muzejskih razina dočekuju vas burna povijest Međimurja, impresivna graditeljska, plemićka i kulturna ostavština obitelji Zrinski, tamnice, zlatarenje, međimurska popevka, nevjerojatne priče i legende o tunelima, pozoju i tajne stoljetne utvrde Staroga grada.
Muzej nematerijalne baštine RIZNICA MEĐIMURJA: Gdje prošlost poprima novu dimenziju
