Obitelj Lisjak iz Šenkovca: Ekološki uzgoj borovnica traži motiku uz puno znoja i žuljevite ruke

Leo i Jasminka ističu: - Sami prodajemo borovnice, ne želimo u trgovačke lance

U Hrvatskoj raste zanimanje za uzgoj borovnice pa se prema grubim procjenama ona uzgaja na oko 140 hektara, odnosno uzgojem se bavi oko 150 osoba. 

Aronija, kupina, malina, ribiz, borovnica i goji, najpoznatije su i najzastupljenije sorte bobičastog voća u našem kraju. Istina, ako već treba poredati po zastupljenosti, daleko najviše ima aronije i to zbog njenih svojstava. 

Berba započela i potrajat će do sredine kolovoza

Prvenstveno se tu misli na same bobice koje se ne moraju nužno brati istog trena kad zazrele već mogu puno duže ostati na grmu za razliku od ostalog bobičastog voća koje počinje zriobom otpadati s grma. S druge strane, aroniju uzgajivači vole jer je otporna biljka i praktički nema opasnosti od napada bolesti i štetnika.

– Danas je to vrlo teško tvrditi za bilo koju biljku jer je tržište otvoreno i bilje nam stiže sa svih strana svijeta pa tako i bolesti te štetnici, kaže pak 36-godišnji Leo Lisjak iz Šenkovca uzgajivač američke borovnice, biljke koja također slovi kao poprilično otporna.

Lea i suprugu Jasminku pronašli smo na njihovom imanju na kojem se odvija berba američke borovnice. Berbu su započeli prije 20-tak dana i potrajat će negdje do sredine kolovoza. Naime, obitelj Lisjak zasadila je desetak sorti ovog voća razne epohe dozrijevanja kako bi imali svježe bobice kroz cijelu sezonu.

Leo i Jasminka, borovnice su počeli uzgajati sasvim slučajno. – Vidio sam u trgovini borovnice, kupio ih i kako mi se dopao njihov okus, odluka je brzo pala, podsjetio se početaka Leo.

Zemlju su imali i intenzivno su razmišljali o bavljenju ekološkom poljoprivredom u što su se borovnice izvrsno uklopile.

Analiza tla je pokazala idealan kiseli ph za borovnicu te je krenula kupnja prvih grmova da bi danas stigli do 3.500 komada. Nažalost, iako kupljene kod nas, sadnice su porijeklom iz Poljske tako da su dio nasada i sami tamo kupili.

Poljska je inače, donedavno bila vodeća zemlja po proizvodnji borovnica u Europi i treća u svijetu.

Cijeli nasad je pod navodnjavanjem i pokriven mrežom, više zbog ptica nego tuče.

– Sve što znamo o uzgoju borovnica, naučili smo u hodu, preko interneta, literature, ali i godine rada i muke, objasnio nam je Leo. Naime, krenuli smo u posao 2011. godine.

Jasminka Lisjak
– Plodovi ne dozrijevaju istodobno pa se nasad mora obilaziti i 3-4 puta tijekom sezone, ističe Jasminka

Ekološka proizvodnja s eko-markicom

Iako je borovnica relativno jednostavna za uzgoj, obitelj ima itekako puno posla jer su se posvetili ekološkom uzgoju, što znači samo motika uz puno znoja i žuljevite ruke.

– Ljudi su prepoznali važnost zdrave i ekološki uzgojene hrane, kažu uglas Leo i Jasminka pa se sve manje traži uvozna španjolska ili portugalska borovnica.

Grmove redovno okopavaju, orezuju, ali i zakiseljavaju sečkom od crnogorice. Prskaju po potrebi samo ekološki dozvoljenim sredstvima.

Na svom imanju kroz sezonu poberu oko 3 tone bobica, no ne u jednom mahu budući da plodovi ne dozrijevaju sve istodobno. Drugim riječima, nasad moraju proći i 3-4 puta kako bi sve pobrali.

– Budući da smo uložili dosta znanja i truda te želimo da naša borovnica stigne svježa do svakog kupca, bobice uglavnom prodajemo na kućnom pragu ili putem dostave diljem zemlje. Jednostavno se ne želimo natezati oko cijene, eventualnog povrata te različitih zahtjeva za pakiranjem s trgovačkim lancima, kažu.

Što se cijene tiče, prodaju ih po po prihvatljivih 50 kn/kg kao i uzgajivači iz konvencionalne proizvodnje, premda bi njihove, ekološke trebale stajati više. 

Uz Međimurje, njihove borovnice osvajaju Zagreb, Istru i Dalmaciju, štoviše ni nemaju toliko robe koliko ga tržište traži, stoga planiraju proširiti nasad.

– Već 8 godina borimo se kako bi kupili državno zemljište, no nikako da dođemo s administracijom na zelenu granu, požalio se Leo.

No, s obzirom na potražnju plodova borovnice koje slove kao i pravi izvor tvari koje blagotvorno djeluju na ljudsko tijelo neće i ne žele odustati od njihova uzgoja i proširenje. U konačnici, kažu, sad su praktički sve naučili i samo se mogu usavršavati u njihovu uzgoju.

foto: Vlasta Vugrinec

Ostavi komentar